menadžment

Svaka tvrtka treba menadžere i treba odvojiti vrijeme za odabir pravog kandidata.  

Kada birate budućeg menadžera na bilo kojoj razini vaše tvrtke, uzmite u obzir:

Vaš najbolji djelatnik možda nije vaš vrhunski menadžer!

Promicanjem najboljeg prodajnog djelatnika, možda ćete dobiti lošeg menadžera i izgubiti najboljeg radnika. To je uobičajena praksa u poslovanju. Samo zato što je netko uspio u jednom aspektu, ne znači kako ima kvalitete odličnog menadžera.

Vodstvo dolazi u mnogim oblicima. Neki od najčešćih stilova uključuju autoritarni, participativni, delegirajući, transformacijski, transakcijski i situacijski. Jedina stvar koju svaki od ovih pristupa vodstvu ne rješava je način na koji se donose odluke u organizaciji i ulogu koju bi CEO trebao imati u tim odlukama. 

Kako bismo postali uticajna osoba na poslu, često nam se govori kako moramo napredovati kroz kompaniju ili prikupiti niz elegantnih akreditiva. To je velika zabluda.

Većina ljudi se ne identificira kao lider osim ako im to nije upisano u ulogu, unatoč činjenici kako je liderstvo vještina, a ne titula. Na prvim linijama kompanija u skoro svakom sektoru, postoji stotine profesionalaca u ranoj fazi karijere koji imaju veći utjecaj od svojih menadžera. Najbolji lideri ne čekaju unapređenje kako bi napravili iskorak. Počinju vježbati mnogo prije toga.

Dobri prodavci, biznismeni, znaju da je prodaja daleko od manipulacije i prevare kakvom je većina ljudi zamišlja. Svjesni su da najviše vrijedi onaj kupac koji se vraća po još.

Stoga je razvijen set vještina koje se mogu uvježbati za bolju prodaju. Ne znači da svako može zbog njih postati i dobar prodavac, mnogi su uvjereni da se za to čovek jednostavno rađa, ali je činjenica da se u savremenom menadžmentu prodajne vještine sve češće koriste i na drugim poljima.

Mikromenadžment je pojava koja u organizacionom ponašanju izrazito privlači pažnju, međutim u posljednje vrijeme sve više dobija pažnju javnosti i plasira se kao tema o kojoj je potrebno i vrijedi raspravljati.

Ovaj pojam odlikuje negativna konotacija u menadžmentu, jer definiše pristup menadžera koji neproduktivno utječe na radni učinak, radnu okolinu te kao takav, postavlja izazovnu situaciju zaposlenima kako da savladaju takvo radno okruženje.

Istraživanje se temelji na podacima 30.000 zaposlenih širom svijeta i podacima iz sistema Microsoft 365 i LinkedIn.

Gotovo polovina zaposlenih razmišlja o značajnim promjenama u karijeri sljedeće godine, pokazao je Microsoftov Work Trend Index. To je, između ostalog, posljedica pandemije koronavirusa, koja je na tržište rada donijela mnoge izazove. U istraživanju je 54 posto sudionika prijavilo osjećaj zagušenja, objavio je Microsoft.

“Ništa čovjeka ne iznenadi kao zdrav razum, i pošteno odnošenje prema ljudima” – Ralph Waldo Emerson

Menadžment je težak, ali nije kompleksan. Za učinkovito upravljanje potreban je prije svega zdrav razum.

Ali većina se ovoga ne drži. Čak u SAD-u, zemlji poznatoj po svojoj radnoj učinkovitosti, samo 30% zaposlenika je potpuno angažirano na poslu.

Upotreba ova dva pojma česta je pojava u posljednje vrijeme. Ipak, iako se mnogo puta spominje, malo tko zna razliku. Neki ih čak i stavljaju u isti koš. To naravno nije pravilno, jer svaki od njih ima značenje za sebe. Kako biste što bolje razumjeli razliku, reći ćemo nešto više o oba pojma i tako vidjeti što svaki od njih zasebno predstavlja.

Menadžment kao vještina pojavio se prije nekoliko tisuća godina, a razvoj počinje u 19. stoljeću.

Fleksibilnost i otvoren um dva su glavna obilježja uspješnog lidera. Kao poslovni čovjek, bilo da vodite korporaciju ili neki startup, morat ćete naučiti kako voditi svoju kompaniju dok se u isto vrijeme eduCIRATE o tome kako da bude stručnjak za digitalni marketing, IT i ljudske resurse.

Ukoliko nemate luksuz vremena ili novca da se educirate u okviru formalnih kurseva, usrećit će vas činjenica da na internetu postoji mnoštvo kvalitetnih obrazovnih resursa koji će vam pomoći da se dovoljno opremite kako biste kvalitetno vodili svoj biznis.