menadžment

Promaknuće se u poslovnom svijetu i dalje tretira kao univerzalna nagrada - dokaz kako ste uspjeli, kako vas vide i kako vas cijene. Viša plaća, bolja titula, veći utjecaj. I, barem na papiru, logičan sljedeći korak. 

No u praksi mnogi ljudi dožive nešto sasvim drugo - promaknuće kao gubitak. Gubitak vremena, energije, smisla. Ponekad i gubitak sebe.

Ovu tihu krizu potvrđuju i globalni trendovi. Wall Street Journal, pozivajući se na Gallupova istraživanja, upozorava kako se najveći pad angažiranosti bilježi upravo kod onih koji su napredovali.

Osam od deset zaposlenih danas priznaje kako sagorijeva na poslu, a za one koji su "izgorjeli" istraživanja pokazuju kako imaju 35% veću vjerojatnost aktivno tražiti novi posao. Ti podaci jasno poručuju poslovnim liderima: briga o dobrobiti zaposlenih više nije "lijepa i dobrodošla dodatna opcija", nego ključ opstanka i rasta kompanija. 

Možda ne možete klonirati svoje najbolje radnike, ali možete pomoći svom timu usvojiti misaone navike i razviti vještinu preuzimanja odgovornosti. 

"Najgora stvar kad ste lider ili menadžer je ta što vam niko ne govori što raditi". To neće biti slučaj u ovom članku... 

Ne zaboravimo, liderstvo je još uvijek IN i ne trebaju ga zasjeniti trending teme kao digitalizacija, zelena tranzicija, automatizacija jer ipak, ko će to sve iznijeti na plećima.

“Najgora stvar kada ste lider ili menadžer je ta što vam nitko ne govori šta da radite”. To neće biti slučaj u ovom članku.

Komunikacija je osnova svakog uspješnog poslovnog sustava. Ipak, u mnogim kompanijama dolazi do ozbiljnih nesporazuma između menadžmenta i zaposlenih, što izravno utječe na produktivnost, motivaciju i krajnji rezultat. 

Koje su to najčešće komunikacijske greške i kako ih možete izbjeći uz konkretne savjete?

Loše slušanje: kada menadžment sluša, ali ne čuje

Nekada sam se trudila biti fina, ali sam to prevazišla — i želim da drugi također to prevaziđu. Jer u poslu, "biti fin" je zamka. 

Svaka tvrtka treba menadžere i treba odvojiti vrijeme za odabir pravog kandidata.  

Kada birate budućeg menadžera na bilo kojoj razini vaše tvrtke, uzmite u obzir:

Vaš najbolji djelatnik možda nije vaš vrhunski menadžer!

Promicanjem najboljeg prodajnog djelatnika, možda ćete dobiti lošeg menadžera i izgubiti najboljeg radnika. To je uobičajena praksa u poslovanju. Samo zato što je netko uspio u jednom aspektu, ne znači kako ima kvalitete odličnog menadžera.

Vodstvo dolazi u mnogim oblicima. Neki od najčešćih stilova uključuju autoritarni, participativni, delegirajući, transformacijski, transakcijski i situacijski. Jedina stvar koju svaki od ovih pristupa vodstvu ne rješava je način na koji se donose odluke u organizaciji i ulogu koju bi CEO trebao imati u tim odlukama. 

Kako bismo postali uticajna osoba na poslu, često nam se govori kako moramo napredovati kroz kompaniju ili prikupiti niz elegantnih akreditiva. To je velika zabluda.

Većina ljudi se ne identificira kao lider osim ako im to nije upisano u ulogu, unatoč činjenici kako je liderstvo vještina, a ne titula. Na prvim linijama kompanija u skoro svakom sektoru, postoji stotine profesionalaca u ranoj fazi karijere koji imaju veći utjecaj od svojih menadžera. Najbolji lideri ne čekaju unapređenje kako bi napravili iskorak. Počinju vježbati mnogo prije toga.

Dobri prodavci, biznismeni, znaju da je prodaja daleko od manipulacije i prevare kakvom je većina ljudi zamišlja. Svjesni su da najviše vrijedi onaj kupac koji se vraća po još.

Stoga je razvijen set vještina koje se mogu uvježbati za bolju prodaju. Ne znači da svako može zbog njih postati i dobar prodavac, mnogi su uvjereni da se za to čovek jednostavno rađa, ali je činjenica da se u savremenom menadžmentu prodajne vještine sve češće koriste i na drugim poljima.