Stariji naraštaj Poljaka bio je primoran uvesti racionalizaciju šećera i brašna, a građani zarađivali tek desetinu onoga što su dobivali radnici u Zapadnoj Njemačkoj. Danas je poljsko gospodarstvo preteklo Švicarsku. 

Poljsko gospodarstvo danas je dvadeseto najveće na svijetu, s godišnjim bruto domaćim proizvodom većim od 1.000 milijardi dolara.

Povijesni je to skok od postkomunističkih ruševina 1989. godine do današnjeg europskog lidera rasta, za kojeg ekonomisti tvrde kako nudi lekcije o tome kako prosperitet približiti običnim ljudima.

Od ulaska u Europsku uniju 2004. godine, poljsko gospodarstvo raslo je prosječno 3,8 posto godišnje, značajno iznad europskog prosjeka od 1,8 posto.

Zamka siromaštva

Nije postojao ni jedan jedini faktor koji je Poljskoj pomogao izvući se iz zamke siromaštva, tvrdi profesor Marcin Piątkowski s Varšavskog sveučilišta Kozminski, autor knjige o ekonomskom usponu zemlje.

Jedan od ključnih elemenata bila je brza izgradnja snažnog institucionalnog okvira za poslovanje.

"To je podrazumijevalo neovisne sudove, antimonopolsko tijelo koje osigurava poštenu konkurenciju i čvrstu regulativu, kako bi se spriječilo problematičnim bankama ugušiti kreditiranje", objašnjava Piatkowski.

Zahvaljujući tome, gospodarstvo nije bilo zarobljeno korupcijom i oligarsima, što se dogodilo u nekim drugim državama bivšeg komunističkog bloka.

Poljska je istodobno imala koristi od milijardi eura pomoći iz fondova Europske unije, i prije i nakon što je 2004. postala članica, čime je dobila pristup ogromnom jedinstvenom tržištu Unije.

Iznad svega, kroz čitav politički spektar postojao je širok konsenzus kako je dugoročni cilj Poljske ulazak u Europsku uniju.

"Poljaci su znali kamo idu. Poljska je preuzela institucije i pravila igre, pa čak i neke kulturne norme koje je Zapad razvijao 500 godina", kaže Piatkowski.

Koliko god bio represivan, komunizam je pridonio razbijanju starih društvenih barijera i otvaranju visokog obrazovanja za radnike iz tvornica i poljoprivrede koji ranije nisu imali nikakvu priliku. Postkomunistički procvat visokog obrazovanja znači kako danas polovica mladih ima diplomu.

Mladi Poljaci su, primjerice, bolje obrazovani od mladih Nijemaca ali zarađuju upola manje od njih. To, dodaje je "nenadmašna kombinacija" za privlačenje investitora tvrdi Piatkowski.

Poduzetnička odlučnost

Kompanija Solaris koju je 1996. godine u Poznanju osnovao Krzysztof Olszewski, danas je jedan od vodećih proizvođača električnih autobusa u Europi s tržišnim udjelom od oko 15%. Njena priča ilustrira jedno od obilježja poljskog uspjeha: poduzetništvo, odnosno spremnost preuzeti rizik i izgraditi nešto novo.

Olszewski je bio inženjer školovan u vrijeme komunističke vlasti, a potom otvorio automehaničarsku radionicu u kojoj su se rezervnim dijelovima iz Zapadne Njemačke popravljali poljski automobili. 

"Iako je većina poduzeća tada bila nacionalizirana, vlasti su dopuštale rad malim privatnim radionicama poput njegove", objašnjava Katarzyna Szarzec.

"To su bili otoci privatnog poduzetništva" kaže ona.

Godine 1996. Olszewski je otvorio podružnicu njemačke kompanije Neoplan za proizvodnju autobusa za poljsko tržište.

Zatim je uslijedila rizična odluka početi proizvodnju električnih autobusa, u vrijeme kada se u Europi malo tko upuštao u tu tehnologiju.

"Veće kompanije na Zapadu imale su više toga za izgubiti ako prelazak na električna vozila ne bi uspio. To se pretvorilo u priliku ostvariti tehnološko liderstvo ispred tržišta", zaključuje Figaszewski.
.

AP | Manager.ba