ekonomija

Pogled na ekonomiju neke države obično se čini vedrijim s pristojne udaljenosti. Očito je tako i u slučaju Bosne i Hercegovine piše za Poslovni dnevnik Siniša Malus. Prognoze ekonomskog rasta su vrlo optimistične, pozitivnog su stava i strani investitori, ali analitičari s kojima je razgovarao ne dijele ružičastu slike ekonomije u našoj zemlji. 

Stariji naraštaj Poljaka bio je primoran uvesti racionalizaciju šećera i brašna, a građani zarađivali tek desetinu onoga što su dobivali radnici u Zapadnoj Njemačkoj. Danas je poljsko gospodarstvo preteklo Švicarsku. 

Poljsko gospodarstvo danas je dvadeseto najveće na svijetu, s godišnjim bruto domaćim proizvodom većim od 1.000 milijardi dolara.

Povijesni je to skok od postkomunističkih ruševina 1989. godine do današnjeg europskog lidera rasta, za kojeg ekonomisti tvrde kako nudi lekcije o tome kako prosperitet približiti običnim ljudima.

Europska Unija suočava se s ekonomskim problemima. Ali na njezinom istočnom krilu jedno veliko gospodarstvo blista sve više – Poljska. Što Varšava može naučiti ostatak Europske unije? 

U eri egzistencijalne ekonomske krize diljem EU-a, jedna od njezinih većih članica kontinuirano bilježi pozitivne brojke: to je Poljska. 

Nobelovu nagradu za ekonomiju za 2025. godinu dobili su Joel Mokyr, Philippe Aghion i Peter Howitt, objavila je Kraljevska švedska akademija znanosti. 

Ekonomisti nagrađeni za objašnjenje ekonomskog rasta zasnovanog na inovacijama, pri čemu je polovina nagrade dodijeljena Mokyru za identifikaciju preduvjeta za održivi rast kroz tehnološki napredak, a druga polovina zajednički Aghionu i Howittu za teoriju održivog rasta kroz kreativno uništavanje.

Za razliku od preko 500 objkekata na selu registriranih za najam smještaja ili druge usluge u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, u Županiji Sarajevo registrirana su samo četiri! 

Samo nekoliko minuta hoda po četvrti Boedo u argentinskoj prijestolnici Buenos Airesu dijele dva svijeta: jedan u kojem vlada optimizam novog početka, i drugi u kojem prevladavaju zabrinutost i skepsa. U jednom se neoliberalna ekonomska politika argentinskog predsjednika Javiera Milleija odobrava, u drugom potpuno odbacuje. 

"Zabranjen ulaz" stoji na plakatu ispod podignutih roleta jednog skladišta. Odnosi se na predsjednika Mileija i ministricu sigurnosti Patriciju Bullrich. Oboje ovdje nisu dobrodošli, pokazuju precrtani portreti dvoje političara.

To je dobar putokaz za sve zemlje koje se mogu orijentirati na digitalizaciju, obrazovani mladi kadar i inovacije, a ne na istrošene modele, nižerazredne tehnologije i eksploataciju sirovina... 

Na europskim mapama koje prikazuju razinu bruto društvenog proizvoda (BDP) po glavi stanovnika dominira zapadna Europa i – Estonija, uz eventualno Sloveniju, Češku i Poljsku. Možda je za neke iznenađenje, ali Estonija je već u okviru SSSR-a bila najrazvijenija od 15 republika.

Kraj jedne i početak druge godine uvijek je prikladno vrijeme za retrospektivu i planiranje budućnosti. Kakvu ekonomsku situaciju možemo očekivati i kakve su njene ekonomske mogućnosti u 2025. godini za Forbes BiH analizirali su i predviđali sveučilišni profesori Željko Šain, Nikola Papac i Bahrija Umihanić. 

Napominjemo kako je članak na Forbesu BH objavljen prije odluke Vlade o povećanju minimalne plaće koja će zasigurno utjecati na ekonomiju naše zemlje (op. Manager.ba). 

Čemu se svijet može veseliti, a čega se plašiti ove godine kada je u pitanju gospodarstvo? Brojni su izazovi, a većina je povezana s novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.  

Švedska kraljevska akademija znanosti obznanila je danas kako Nobelovu nagradu za ekonomiju dodjeljuje Daronu Acemogluu, Simonu Johnsonu i Jamesu A. Robinsonu za istraživanje o ulozi društvenih institucija u razlikama u prosperitetu bivših kolonija. 

Nagrađeni su za istraživanje o razlozima zašto društva s lošom vladavinom prava i institucijama koje iskorištavaju stanovništvo ne generiraju rast niti promjene na bolje. 

Zarobljenici institucija