Europska Unija suočava se s ekonomskim problemima. Ali na njezinom istočnom krilu jedno veliko gospodarstvo blista sve više – Poljska. Što Varšava može naučiti ostatak Europske unije? 

U eri egzistencijalne ekonomske krize diljem EU-a, jedna od njezinih većih članica kontinuirano bilježi pozitivne brojke: to je Poljska. 

Stopa rasta BDP-a od gotovo 3 % u 2024. godini puno je bolja od prosječne (ukupne) stope na razini EU-a od 1 %, a Poljska se našla i ispred dvaju najvećih gospodarstava Unije, Francuske i Njemačke. Francuska je zabilježila stopu rasta od 1,2 %, dok je Njemačka pretrpjela pad BDP-a od -0,2 %.

Prognoze za 2025. godinu također su pozitivne. Poljska je u drugom tromjesečju zabilježila rast od 0,8 %, što je peta najbolja stopa unutar EU-a. Ove godine predviđa se rast od oko 3,3 %, a za sljedeću godinu očekuje se da će BDP porasti za 3 %.

Nije to nikakav uspjeh preko noći. Otkad se pridružila EU-u 2004. godine, prosječni godišnji rast iznosio je gotovo 4 %.

Poljsko tržište dionica je trenutno u porastu, a optimizam raste i po pitanju sposobnosti te zemlje da se razvije u jedno od najsnažnijih i najdinamičnijih gospodarstava EU-a.

"U posljednja dva desetljeća Poljska je definitivno nadmašila očekivanja", rekla je za Deutsche Welle Katarzyna Rzentarzewska, glavna makroanalitičarka za srednju i istočnu Europu u Erste grupi (Erste Group).

"Realni BDP se udvostručio. To je nešto izvanredno. Očito je to dio procesa konvergencije, ali općenito se Poljska pozitivno ističe."

Veličina je važna

Jacob Funk Kirkegaard, nerezidentni viši suradnik Petersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju, kaže da se uspjeh Poljske donekle odražava i na drugim istočnoeuropskim i baltičkim državama, ali da je njezina veličina ključna razlika.

"Poljska je velika", rekao je on za DW. "Dakle, ona je zapravo važna, ako hoćete, na ukupnoj razini EU – i politički ali i po pitanju ekonomske težine."

Poljska ima 37 milijuna stanovnika, peta je po veličini unutar EU-a. Njezino gospodarstvo sada je rangirano među vodećih 20 u svijetu po BDP-u.

Uz njezinu rastuću ekonomsku težinu ide i njezina sve veća strateška i geopolitička važnost. Posljednjih godina Poljska je povećala obrambene izdatke do te mjere da je sada broj jedan u NATO-u po udjelu BDP-a koji troši na obranu, trenutno on iznosi oko 4,5 %.

Velik dio obrambene potrošnje odnosi se na inozemne narudžbe, a ne na domaću proizvodnju, ali Rzentarzewska kaže da velik dio rasta Poljske potiče privatna potrošnja unutar zemlje, a ne izvoz.

"To je stup rasta", kaže stručnjakinja, napominjući da se snažno domaće tržište Poljske može vidjeti i u niskoj nezaposlenosti i snažnom rastu realnih plaća. Također sve to pojačava sposobnost Poljske da bude relativno zaštićena od vanjskih šokova, dodaje sugovornica.

"Kada vidite globalni pad, onda su očito na udaru najprije manja, izvozno orijentirana gospodarstva jer tako funkcionira lanac vrijednosti", rekla je Rzentarzewska. "U relativno zatvorenom poljskom gospodarstvu potrošnja ostaje snažna."

Model integracije

Rzentarzewska smatra kako je njezina uspješna integracija u EU, NATO, Schengenski prostor i OECD ključ poljskog uspjeha.

"Ako pogledamo široki koncept integracije, Poljska je to učinila jako dobro", kaže ona. Iako se nije pridružila eurozoni, od pridruživanja Uniji 2004. godine imala je koristi od opsežnog financiranja EU-a.

"Ne možemo poreći da je pristup europskim fondovima bio ogroman – i glavni doprinos rastu", kaže ona. Kirkegaard se slaže s tim mišljenjem, te dodaje da je Poljska "dobro shvatila osnove".

"Iskoristili su sredstva EU-a kako bi značajno poboljšali svoju infrastrukturu", kaže Kirkegaard. "Potpuno su iskorijenili sveprisutnu korupciju koja je bila raširena tijekom komunističkih godina. U osnovi su uspjeli stvoriti vrlo pozitivno poslovno okruženje. Imaju općenito dobro obrazovanu radnu snagu. Poljska je primjer uspješne integracije u EU. Morali su to učiniti kako treba baš zato što su toliko veliki. I učinili su to kako treba."

Političke podjele i fondovi EU-a

Ipak, postoje i potencijalni problemi. Veći dio posljednja dva desetljeća Poljska je politički podijeljena između velikog desničarskog bloka, predvođenog populističkom i konzervativnom strankom Pravo i pravda, i liberalnog, lijevo-centrističkog bloka, koji trenutno predvodi Građanska koalicija premijera Donalda Tuska.

Tuskova koalicija je više proeuropska, a nakon pobjede njegove grupacije na parlamentarnim izborima 2023. smatralo se da je to korisno i dobro za osiguranje dugoročnijeg financiranja iz fondova EU-a za Poljsku, s obzirom na to da se Pravo i pravda redovito sporila s Bruxellesom oko neovisnosti pravosuđa dok je ta stranka bila na vlasti.

Pobjeda Karola Nawrockog na predsjedničkim izborima 2025., euroskeptičnog neovisnog kandidata kojeg je podržavala stranka Pravo i pravda, smatrana je pak potencijalno štetnom za buduće odnose Poljske s EU-om.

Nekoliko tjedana nakon preuzimanja vlasti 2023., Tusk je uspio uvjeriti Europsku komisiju da "deblokira" 137 milijardi eura iz fondova EU-a, pod uvjetom da poljski pravosudni sustav ponovno uskladi s normama i pravilima EU-a.

Međutim, njegove inicijative oko moguće smjene sudaca imenovanih tijekom mandata stranke Pravo i pravda dovode ga u izravan sukob s Nawrockim.

Rzentarzewska za DW kaže da je Poljska, unatoč svim političkim podjelama, ostvarila ekonomski napredak pod oba vladajuća bloka. "Poljska je dobar primjer kako možete imati napredak i dinamičan rast pod različitim političkim strankama ili orijentacijama, bilo konzervativnim ili liberalnijim", rekla je.

Ekonomska dinamika i fleksibilnost

Glavna makroanalitičarka za srednju i istočnu Europu u Erste grupi kaže da su dodatni izdaci za socijalnu skrb, poput dječjih dodataka koje je uvela stranka Pravo i pravda, bili korisni i pomogli su u jačanju gospodarstva.

Međutim, također upozorava da su dodatni izdaci, u kombinaciji s povećanjem obrambenih investicija i inflacijskim šokom nakon pandemije, doprinijeli teškoj fiskalnoj situaciji u Poljskoj.

Prema nedavnim planovima koje je predstavio poljski ministar financija Andrzej Domański, državni deficit iznosit će 6,5 % BDP-a u 2026. godini.

Rafal Benecki, glavni ekonomist za Poljsku u ING-u, kaže da snažna stopa rasta Poljske znači da agencije za kreditni rejting i investitori uglavnom nisu zabrinuti, ali vjeruje da zemlji treba "uvjerljiv plan fiskalne prilagodbe kako bi se povećalo povjerenje".

"Poljska će se morati uhvatiti u koštac s tim", kaže Rzentarzewska. "Morat će proći kroz fiskalnu konsolidaciju, fiskalnu štednju, a to je prirodno nešto što može usporiti rast."

No, naglašava da je trenutno raspoloženje povjerenja opravdano. "Niska stopa nezaposlenosti, povjerenje potrošača i, što je ključno, visoka produktivnost – sve to doprinosi općem raspoloženju, pozitivnom raspoloženju i performansu nacionalnog gospodarstva."

Kirkegaard se slaže i dodaje da Poljska može mnogo toga naučiti ostatak EU-a, posebice po pitanju ekonomske dinamike i fleksibilnosti

"Ako pretpostavimo kako se Njemačka ne može reformirati i da se Poljska nastavlja razvijati onako kako je to činila otkako je postala članica EU-a prije 20 godina, onda će na kraju zasjeniti i Njemačku." zaključio je Kirkegaard

Manager.ba