Za razliku od preko 500 objkekata na selu registriranih za najam smještaja ili druge usluge u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, u Županiji Sarajevo registrirana su samo četiri!
Bosna i Hercegovina nema Amalfi obalu, Phuket ili Côte d’Azur, ali ima ono što tržište sve više traži – autentičnost i netaknutu prirodu. Zemlja s kulturno-povijesnim sadržajima, gostoljubivim domaćinima, prirodnim ljepotama i izlazom na more udaljena je tek tri sata leta od većine europskih metropola. Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih naroda (UNWTO) 2020. godine uvrstila je Bosnu i Hercegovinu među tri turističke destinacije u svijetu s potencijalom rasta od 10,5%. Prošle godine u zemlju je ušlo blizu dva milijuna turista (1.935.745), 10,3% više u odnosu na 2023. godinu.
U globalnim turističkim trendovima, kada se turisti sve više okreću ruralnom i eko turizmu, BiH ima što ponuditi – svoja sela, vinske ceste, spomenike, prirodne atrakcije… Ipak, taj sektor, premda s golemim potencijalom, još je u fazi razvoja i gospodarstvu ne doprinosi u kapacitetu u kojem bi mogao.
Samo četiri registrirana seoska domaćinstva
U Županiji sarajevskoj, koja se ističe očuvanim prirodnim resursima i položajem, prema podacima Turističke zajednice, registrirana su četiri smještaja u seoskom domaćinstvu – jedan objekt u općini Trnovo (apartman Treskavica) i tri na području općine Ilijaš (Moševačka avlija, Vila Meyra, Etno Begovo selo). Međutim, aktivnih pružatelja usluga ima mnogo više, a najveći broj ih je u Hadžićima, Ilijašu, Trnovu i Vogošći – mjestima pogodnima za razvoj ove vrste turizma.
Ponuda je raznolika, pojašnjava Haris Fazlagić, direktor Turističke zajednice KS, i uključuje boravak u domaćinstvima, tradicionalnu kuhinju, jahanje, posjete farmama, pješačke i biciklističke ture, radionice o ljekovitom bilju i starim zanatima te izlete u zaštićena područja (Bijambare, Skakavac, Treskavica).
"Prema procjenama, ruralni turizam čini oko 5% prometa, ali s tendencijom rasta, posebno u ljetnim mjesecima i vikend posjetima", kaže Fazlagić.
Traže se iskustva koja se ne mogu naručiti aplikacijom
U Republici Srpskoj registrirano je više od 260 seoskih domaćinstava koja nude neku vrstu turističke usluge. Većina ih je koncentrirana oko Banje Luke, Šipova, Mrkonjić Grada, na području Istočne Hercegovine (posebno u Nevesinju, Trebinju i Gacku), u Potkozarju, Semberiji i oko Višegrada.
"Ruralni turizam u RS-u ima poseban značaj jer je gotovo cijeli teritorij bogat prirodnim resursima, kulturno-povijesnim spomenicima, tradicijom i gastronomijom", kaže Ana Lakić iz Turističke organizacije Republike Srpske (TORS). Dodaje kako se u tim područjima odvijaju gotovo svi oblici aktivnog odmora – planinarenje, rafting, biciklizam, kajaking, kanuing – a smještaj se nudi u autentičnim kampovima, seoskim domaćinstvima i pansionima.
Iako još nedovoljno iskorišten u smislu organizirane ponude, sektor pokazuje izuzetnu živost na terenu, ističe i dodaje kako se lokalne zajednice sve više uključuju – registriraju se seoska turistička domaćinstva, poljoprivredna gospodarstva, organiziraju dani otvorenih vrata i nude lokalni proizvodi.
"Turisti danas traže iskustva koja se ne mogu naručiti preko aplikacije i sve češće biraju destinacije koje su ‘isključene iz sustava’, gdje se mogu resetirati – bez buke i gužve", ističe ona.
Krupa na Vrbasu prepoznata je i od UNWTO-a kao jedno od najboljih turističkih sela 2022. godine.
Kao i u drugim dijelovima BiH, i u RS-u nema preciznih podataka o prihodima isključivo od ruralnog turizma, ali statistika pokazuje da sektor raste te se očekuje kako će bolja kategorizacija, sustav e-visitora koji se planira uvesti i digitalna promocija donijeti veći formalni prihod.
U 2024. godini najljepša sela Bosne i Hercegovine postala su dio Federacije najljepših sela svijeta, a tri sela iz Republike Srpske uvrštena su na tu listu: Krupa na Vrbasu, Pecka i Bratač. Krupa na Vrbasu dobila je i priznanje UNWTO-a "Best Tourism Villages" 2022. godine. Tim priznanjem BiH je postala prva zemlja na Balkanu i dvanaesta u svijetu koja je stekla to prestižno članstvo.
Vinska cesta Hercegovine kao primjer
Hercegovačko-neretvanska županija već godinama razvija vinski turizam i agroturizam. Turistička zajednica HNŽ 2007. godine pokrenula je Vinsku cestu Hercegovine, a 2017. projekt Agroturizam Hercegovina, s ciljem aktiviranja lokalnih resursa. Danas su to sastavni dijelovi turističke ponude kraja.
Trenutno u ovoj županiji djeluje oko 30 vinarija spremnih za prijam gostiju te oko 15 agroturističkih imanja. Istodobno, raste broj kuća za odmor – samo na širem području Mostara danas ih ima više od 500, od kojih većina ima bazen.
Ovaj investicijski zamah, kažu u TZ HNŽ, podsjeća na raniju ekspanziju privatnog smještaja u Dalmaciji, ali ima i svoje izazove.
"Jedan od najvećih je očuvanje života na selu, jer mladi sve češće sele u urbane sredine. Ruralna su područja nekoć bila živahna, a danas se suočavamo s depopulacijom. Je li taj proces nepovratan – ostaje vidjeti. Potrebna je ozbiljna analiza i mjere koje će potaknuti ostanak stanovništva, kao i razvoj ratarske i stočarske proizvodnje. Bez domaćeg stanovništva nema održivog ruralnog turizma niti kvalitetnih domaćina", ističu iz TZ HNŽ.
Kao odgovor na te izazove, počela je dodjela državnog poljoprivrednog zemljišta u koncesiju obiteljskim gospodarstvima koja ispunjavaju zakonske uvjete. Strana ulaganja zasad su ograničena, budući da sektor ne donosi brzu dobit.
Razvoj je i dalje u rukama domaćih ljudi jer, kako pojašnjavaju u TZ HNŽ, "strani investitori doći će tek kada destinacija bude dovoljno razvijena da jamči siguran i brz povrat ulaganja".
Pojednostaviti i zakonsku proceduru
Tuzlanska županija, s najvećim brojem registriranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, nosi velik – ali još uvijek nedovoljno iskorišten – potencijal za razvoj ruralnog turizma. Jedno od ključnih područja je Zaštićeni krajobraz Konjuh, koji se prostire na općinama Živinice, Kladanj i Banovići.
S obzirom na različite režime zaštite i dopuštene aktivnosti unutar tog područja, iz Turističke zajednice TK pojašnjavaju kako je nužno dodatno educirati ruralno stanovništvo, ali i stručne kadrove javnih institucija koje njime upravljaju.
A BUSAMO SE TURIZMOM
Samo jedan licencirani turistički vodič u županiji
Razvoj ovog sektora, objašnjava za Forbes BiH Merima Aljić iz TZ TK, traži više od same infrastrukture – potrebno je utvrditi koliko su sama seoska domaćinstva zainteresirana za uključivanje u turizam, educirati ih o benefitima koje im on može donijeti te kroz pilot projekte animirati obiteljska gospodarstva da poljoprivredu prošire turističko-ugostiteljskim uslugama. Također, vrlo je važno pojednostaviti zakonsku proceduru.
"Pozitivni primjeri ruralnog turizma na području TK su Etno Avlija Mačkovac – Banovići, koja svojim zalaganjem čuva tradicijske vrijednosti našeg kraja, i Mionički ranč u Gradačcu", kaže Aljić.
Brz tempo života promijenio je preferencije turista, ističe ona, posebno nakon pandemije Covida, kada su putnici počeli otkrivati ljepote seoskih destinacija. Stariji traže mirna prirodna područja, a mlađi adrenalinske sportove i nova otkrića – čime TK i BiH obiluju.
Velik problem za strane investicije, dodaje, predstavlja nefunkcioniranje tijela na državnoj razini u oblasti turizma, jer Ustav BiH prepoznaje turizam kao podijeljenu nadležnost između entiteta i BD-a, dok je državno tijelo u okviru ministarstva za koordinaciju nefunkcionalno.
Ispod 1% proračuna
Oba entiteta imaju strategije razvoja turizma. Budžetske potpore, kreditne linije i međunarodni partneri najveći su izvori financiranja turizma. No sektor, iako jedna od najperspektivnijih gospodarskih grana u BiH, i dalje dobiva ispod 1% proračuna.
Vlada Federacije BiH prošle je godine izdvojila četiri milijuna KM za kapitalna ulaganja i tekuće transfere u turizmu – dvostruko više nego prethodne godine. Prema službenim dokumentima, 150.000 KM namijenjeno je iznajmljivačima smještaja u ruralnim područjima radi unaprjeđenja kvalitete usluge.
Iz Ministarstva gospodarstva Kantona Sarajevo navode da prepoznaju potencijal ruralnog turizma te da kroz svoje programe omogućuju novčane potpore za opremanje prostora na poljoprivrednim gospodarstvima radi pružanja usluga pripreme i posluživanja hrane od vlastitih proizvoda.
Nacionalni park Una, primjer uspješne investicije u ekoturizam, u posljednje je dvije godine dobio preko 3,2 milijuna KM iz proračuna FBiH za infrastrukturu i projekte s lokalnim zajednicama. Park sada bilježi preko 178.000 plaćenih posjeta, što je povećanje od 15% u odnosu na prošlu godinu.
Smart era
Strategija razvoja turizma u Republici Srpskoj 2021.–2027. identificirala je ruralni i seoski turizam kao ključne segmente koje je nužno unaprijediti.
Kroz aktivnosti turističkih organizacija i ministarstava sve se više podupiru projekti usmjereni na oživljavanje ruralnih i prirodnih resursa putem digitalnih i “pametnih” rješenja.
Problemi koji usporavaju razvoj ruralnog turizma u BiH slični su u cijeloj zemlji – nedostatak infrastrukture, pristupnih puteva, signalizacije i osnovnih sanitarnih uvjeta, slaba mobilna mreža i internet, kao i mali postotak teritorija pod formalnom zaštitom.
Edukacija i ljudski kapaciteti presudni za razvoj
Nedostatak znanja o turističkom menadžmentu, digitalnom marketingu i održivom razvoju ograničava profesionalizaciju sektora. "Mnogi domaćini rade srcem, ali bez potrebnog znanja i uče u hodu. Ruralna ponuda još nije sustavno predstavljena na tržištu. Nedostaje povezanost proizvođača, domaćina i turoperatera", kaže Lakić.
Zaključno, ruralni i ekoturizam čine značajan dio ukupne turističke ponude BiH, ali da bi ova grana doživjela puni ekonomski potencijal i sela postala žive ekonomije, potrebno je još puno strategije i sustavne potpore.
Izvor: Forbes BiH
Prilagodba: Manager.ba
