Prosječan stanovnik Europske unije proizveo je 4,8 tona otpada 2020. godine. Samo 38% tog otpada se reciklira.

U 2020. godini ukupan otpad koji u EU stvaraju sve ekonomske aktivnosti i domaćinstva iznosio je 2.154 milijuna tona, odnono 4.815 kg po osobi. Domaćinstva su proizvela samo 9,4% ukupnog otpada.

Građevinarstvo (37,5%) i vađenje ruda i kamena (23,4%) su u velikoj mjeri odgovorni za proizvedeni otpad, stvarajući preko 60% ukupnog otpada u EU.

Tko proizvodi najviše?

Njemačka s 400 milijuna tona i Francuska s 310 milijuna tona najviše su doprinijele ukupnoj količini otpada proizvedenog u EU. Od 2020. godine ove dvije zemlje su odgovorne za jednu trećinu otpada u EU s 19% i 14%.

Velika Britanija (282 milijuna tona), bivša članica bloka, proizvela je treću najveću količinu otpada, a slijede Italija (175 milijuna tona) i Poljska (170 milijuna tona).

Tretman otpada odvija se kroz dvije kategorije: recikliranje i odlaganje koje obuhvata deponiju i spaljivanje.

Tko više reciklira?

Eurostat je utvrdio kako je 39,9% tretiranog otpada reciklirano, 12% zatrpano, a udio povrata energije iznosi 6,5%. Stopa recikliranja značajno je varirala od 5,2 posto u Rumunjskoj do 83,2% u Italiji.

Stopa recikliranja bila je viša od prosjeka EU u Francuskoj (54,2%) i Njemačkoj (44%), koje su dvije vodeće zemlje po najvećim količinama proizvedenog otpada.

Udio reciklaže u ukupnom tretmanu otpada bio je znatno niži u Finskoj (9,5%), gdje je generirani otpad po glavi stanovnika bio najveći među svim državama članicama EU.

Glavni razlog velikog kontrasta u udjelu reciklaže svodi se na ekonomske aktivnosti koje stvaraju otpad.

U 2020. godini udio rudarstva i kamena u ukupnom otpadu iznosio je 75% u Finskoj, 77% u Švedskoj i 84% u Rumunjskoj. Neke od najvećih poznatih rezervi minerala u EU koje se koriste za baterije i druge proizvode nalaze se u Finskoj gdje postoji oko 40 operativnih rudnika koji proizvode nikl, cink, litijum, kobalt i zlato.

EEA je otkrila kako su visoke razine nacionalne ekološke svijesti doprinijele visokim stopama recikliranja.

U 2021. godini gotovo polovina (49,6 posto) komunalnog otpada reciklirano je u EU. Njemačka je imala najveću stopu recikliranja komunalnog otpada i to 71,1 posto.

Osim Njemačke, još šest zemalja EU imalo je više stope recikliranja od prosjeka EU: Austrija, Slovenija, Nizozemska, Luskemburg, Belgija i Italija.

Francuska, Velika Britanija i skandinavske zemlje imaju niže stope recikliranja od prosjeka.

Prema EEA, zemlje koje imaju bolje rezultate u pogledu reciklaže imaju širi raspon mjera u odnosu na one sa nižim stopama recikliranja. To uključuje zabranu odlaganja na deponijama biorazgradivog otpada ili neobrađenog komunalnog otpada i obavezno odvojeno prikupljanje vrsta komunalnog otpada, posebno biootpada.

Najveće zemlje također imaju ekonomske instrumente kao što su takse na deponije i spaljivanje, te naknade za sakupljanje otpada koje snažno podstiču recikliranje.

Klix / Manager.ba