Larve velikog brašnara imaju osobinu potpuno razgraditi plastiku zbog svoje specifične mikroflore u probavnom traktu. Zbog toga bi mogli od najveće štetočine u skladištima postati najkorisniji insekt.

Pionirski centar za uzgoj larvi velikog brašnara (lat. Tenebrio Molitor), insekta sa izuzetnom sposobnošću biorazgradnje plastike, posebno stiropora, zajedno s organskim otpadom, mogao bi pomoći poljoprivrednim gospodarstvima ne samo smanjiti svoje račune, već i olakšati svoj način rada, a da pritom i značajno smanje zagađivanje životne sredine.

Benefite projekta konzorcija kompanije Belinda Animals i Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ (IBISS) iz Srbije prepoznao je Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), koji je pružio potporu financirajući 30 posto ukupnog proračuna projekta, odnosno 44.000 američkih dolara. Ukupan proračun koji je potreban za realizaciju projekta procenjen je na oko 170.000 eura (skoro 182.000 dolara).

Boris Vasiljev iz kompanije Belinda Animals za Biznis.rs je objasnio kako se domaća populacija spomenutih larvi proučava već tridesetak godina na IBISS-u. Koristi se osobina larvi da razlažu različite vrste plastike, ali je najzanimljiviji stiropor (polistiren) jer je kabast, male gustine, a velike zapremine, te ga je teško i odlagati, a problem je i njegovo usitnjavanje na održiv način.

 

Što je brašnar

Brašnar (lat. Tenebrionidae) je sitni, mrki, pljosnati insekt dužine od 1,25 do 1,8cm. Kao i moljac, veoma je brz. Prolazi od faze jaja, preko larve do odrasle jedinke.

Nastanjuju ostave gdje ima puno hrane. Hrane se zrnenim i mljevenim proizvodima, pšeničnim i kukuruznim brašnom, stočnom hranom, ostacima voća, ali u kućnim ostavama i svom vrstom hrane. Progrizaju omot i ulaze u čokoladu, keks, dvopek, pahuljice. U kontaktu sa hranom kontaminiraju je i ona postaje kisela i opora.

"Godinama unatrag poznato je kako pojedini insekti jedu plastiku, i u nekom postotku je razgrađuju. Larve velikog brašnara imaju osobinu potpuno razgraditi plastiku zbog svoje specifične mikroflore u probavnom traktu. Tako, praktično njihovim hranjenjem plastikom, ona se potpuno razgrađuje, i ne ostaju im niti u tijelu, niti u izlučevinama, te ne ostaju nikakve štetne materije niti ostaci ili bilo kakav otpad. Čak i njihove izlučevine predstavljaju odlično organsko gnojivo“, naglasio je.

U svijetu su se, kako kaže, svi više bazirali na proizvodnju larvi u pravcu proizvodnje proteina i ulja, i da, iako se govori o tome da larva ima osobine da razgrađuje plastiku, to nitko nije počeo raditi u komercijalne svrhe.

"Njih zanima komercijalni momenat proteina, odnosno od tijela larve dobiti insekt protein, a s druge strane ulje, i to je kraj njihovog zanimanja. Pionirski je pothvat zato što formiramo jedan novi ekosustav. Nije poanta proizvoditi u klima komorama larve koje će jesti tu plastiku, već  napraviti mrežu malih farmi po domaćinstvima, kako bi farmeri uzgajali larve, dodavali im stiropor koji im se dostavlja u obliku prilagođenom za ishranu, a prvi njihov benefit bi bio taj što ćemo ukloniti stiropor iz životne sredine“, obrazložio je Vasiljev.

Dodao je kako je drugi benefit to što ostaje larva za ishranu životinja, koje su potpuno zdrave, bez obzira na to što se hrane plastikom. Istakao je kako se potpuno normalno razvijaju, rastu, a svi su njihovi proizvodi apsolutno zdravi.

"Projekt je u početnoj fazi. Formiran je inkubator centar i larve se intenzivno razmnožavaju. Očekujemo kroz šest do devet mjeseci kako ćemo imati dovoljan broj matičnih legala kako bi ih dali farmerima na dalji uzgoj. Razgovaramo i s Ministarstvom životne sredine, očekujemo kako će prilagoditi neka podzakonska akta te ćemo moći farmerima dostavljati i mi pripremljen stiropor za ishranu“, navodi.

Na kraju životnog vijeka stiropora uglavnom spaljivanje

Stiropor je zanimljiv jer je na kraju lanca njegove upotrebe – spaljivanje. Zanemarljiv dio se reciklira, dok se na kraju gotovo sve količine spaljuju.

Prilikom spaljivanja, oko kilogram stiropora oslobađa 3,96 kilograma (kg) emisijskog ugljen-dioksida (eCO2), što je veliko zagađenje životne sredine. To sve ide u atmosferu. Kada ga razgrađuju larve, to čine s veoma malom emisijom CO2. A

S druge strane, tu je i benefit farmera, koji mogu i zamijeniti životinjske proteine larvama.

Uzgajivači ptica prvi za moguću saradnju

Suradnju, kada je reč o farmerima, prvo planiraju početi s organskim proizvođačima ptica, odnosno živine, japanskih prepelica, kokoški nosilja i kokoški u tovu. 

"Kada larve odrastu, kada dostignu najveću moguću veličinu, od 100 do 150 miligrama, onda se koriste za ishranu direktnu, ili se suše, ili se koriste za proteinsko brašno ili ulje. 

Vasiljev je najavio kako je u planu i pilot projekt koji će se baviti daljom preradom larvi (sušenje larvi, pravljenje brašna, i sl.).

Manager.ba