otpad

Komunalno Mostar objavilo je kako uvodi sustav razvrstavanja kućnog otpada kako bi olakšali reciklažu i smanjili količinu otpada koji završava na deponijama. 

J.P. Komunalno Mostar najavilo je uvođenje novina koje će značajno poboljšati prikupljanje i odvoz otpada u Mostaru. Mjere, koje su stupile na snagu 1. kolovoza, dizajnirane su kako bi unaprijedile kvalitetu života građana i pridonijele očuvanju okoliša. 

Hrvatska tvrtka DOK-ING razvila je prototip stroja koji bi joj mogao otvoriti vrata novog tržišta. On otpad pretvara u vodik, a u skoroj budućnosti bit će testiran u Križevcima.  

Križevci su prvi grad koji će testirati prototip postrojenja hrvatske tvrtke DOK-ING koje termički obrađuje otpad i pretvara ga u vodik, uz pepeo i čađu kao nus-proizvode. Kako čađa ne izgara unutar reaktora, to postrojenje je gotovo da i ne proizvodi CO2 te je vrlo ekološki prihvatljivo.

Prosječan stanovnik Europske unije proizveo je 4,8 tona otpada 2020. godine. Samo 38% tog otpada se reciklira.

U 2020. godini ukupan otpad koji u EU stvaraju sve ekonomske aktivnosti i domaćinstva iznosio je 2.154 milijuna tona, odnono 4.815 kg po osobi. Domaćinstva su proizvela samo 9,4% ukupnog otpada.

Građevinarstvo (37,5%) i vađenje ruda i kamena (23,4%) su u velikoj mjeri odgovorni za proizvedeni otpad, stvarajući preko 60% ukupnog otpada u EU.

Ugradnja solarnih panela smatra se ključnom za smanjenje emisije ugljičnogdioksida (CO2), ali zbog prebrze eksploatacije mogla bi postati ekološka katastrofa. Milijarde solarnih panela, koji su u prosjeku upotrebljivi 25 godina, morat će nekada biti zamijenjeni. 

Ovo je prvi slučaj u Federaciji BiH da naše institucije poduzimaju aktivnosti da uvezeni otpad vrate u zemlju porijekla.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma obratilo se Kantonalnom tužilaštvu Kantona 10 kako bi ispitalo okolnosti registracije kompanije Krom reciklaža d.o.o. Drvar, koja je uvezla određene količine otpada u BiH i skladištila ga u općinama Drvar i Bosansko Grahovo.

Nakon što par sati osvjetljavaju vaš dom stvarajući ugodnu i romantičnu atmosferu, obično završavaju u košu za smeće, a zatim na odlagalištima.

Svijeće – ukrasni predmeti koji se sve više koriste, posebice za vrijeme blagdana – imaju itekako negativan ekološki utjecaj zbog neodrživih materijala i pakiranja, ali i neadekvatnog odlaganja.

 

Sve češće korištenje svijeća i nakon blagdana

I otpad može postati umjetnost, samo ga treba ukloniti iz prirode!

Najmanje osam milijuna tona plastičnog otpada svake godine dospijeva u svjetske oceane, a dio tog otpada onečišćuje i predivne ružičaste pješčane plaže Bermudskog otočja.

Ipak, jedna lokalna umjetnica dosjetila se kako ova okolišna tragedija putem inventivnog umjetničkog izričaja i izrade uistinu jedinstvenog adventskog kalendara može poslužiti za podizanje svijesti o nužnosti očuvanja oceana.

Naša kućanstva prava su riznica svakodnevnih predmeta koji se, uz malo mašte, truda i izdvojenog vremena, mogu pretvoriti u jedinstvene božićne ukrase. Njihovom izradom ne samo da ostvarujete uštede vlastitog kućnog budžeta, već povoljno utječete i na okoliš stvarajući minimalne količine otpada i izbjegavajući kupnju brojnih ukrasa izrađenih od neodrživih, ekološki neprihvatljivih materijala.

 

Tri, dva, jedan – izrađuj!

Bliži se Noć vještica ili Halloween, „najstrašniji“ dan u godini kada se mnogi od vas trude osmisliti što originalnije kostime i maske kojima će se izdvojiti u gomili.

Međutim, u cijeloj toj pripremi nemojte zaboraviti na svoju ekološku osviještenost koja će vam pomoći da ovaj dan provedete sigurnije, kreativnije i zanimljivije!

Količina smeća širom svijeta mogla bi porasti za 70 posto do 2050. godine s napredovanjem urbanizacije i povećanjem broja ljudi, objavila je Svjetska banka.

Najveće povećanje količine otpada generirat će područja južne Azije i podsaharske Afrike, navodi se u izvješću.

Države bi mogle izvući ekonomsku korist i benefite po okolinu boljim sakupljanjem, recikliranjem i odlaganjem smeća, navodi Svjetska banka, piše Srna.