Perfekcionizam u poslovnom svijetu često se promatra kao vrlina. Perfekcionisti, osobe koje teže savršenstvu, posvećuju pozornost svakom detalju i ne pristaju na osrednjost – zvuči kao idealan profil za uspješnog lidera? Istina je drugačija. Perfekcionizam, iako mnogima djeluje kao supermoć, na vodećim pozicijama često predstavlja ozbiljnu prepreku.

Perfekcionizam nije uvijek isto što i težnja za kvalitetom. Dok je težnja za kvalitetom usmjerena na napredak i poboljšanje, perfekcionizam je strah od neuspjeha prerušen u dobre cipele, kako bi rekla Elizabeth Gilbert. Taj strah paralizira lidere i njihove timove, sprječava inovacije i stvara lošu radnu kulturu.

Jeste li i vi jedan od onih koji se ponosi svojom perfekcionističkom prirodom? Možda je vrijeme o tome ponovno promisliti.

Paraliza odlučivanja – kad perfekcionizam zaustavi biznis

Perfekcionistički nastrojeni lideri često pate od paralize odlučivanja. Pretjerana analiza, strah od pogrešne odluke i stalna potreba za dodatnim informacijama dovode do odgažanja važnih poslovnih odluka ili se one nikad ne donesu.

"Perfekcionizam je sklonost postavljati nerealne ciljeve i onda se vješto skrivati iza izgovora kako su naši ciljevi za nas nemogući“, kaže Jovana Jovanović, stručnjakinja za agilno poslovanje.

U današnjem brzom poslovnom okruženju, sposobnost donošenja pravovremenih odluka često je važnija od donošenja "savršene" odluke. Tvrtke koje predugo oklijevaju propuštaju prilike, dok konkurencija preuzima tržište.

Perfekcionistički lideri često zapnu u fazi pretjeranog istraživanja i planiranja. Prikupljaju sve više podataka, analiziraju svaki detalj i traže nedostatke u svakoj mogućoj opciji. To dovodi do značajnog usporavanja procesa donošenja odluka, a nerijetko i do potpune paralize.

"Dovoljno nikada nije stvar kvantitete već isključivo stvar odluke. Dovoljno je kada ja odlučim kako je dovoljno", naglašava Jovanović.

Mikromenadžment – ubojica motivacije i kreativnosti

Jedna od najštetnijih manifestacija perfekcionizma u liderstvu je mikromenadžment. Perfekcionisti ne mogu pustiti kontrolu i prepustiti odgovornost drugima. Ispravljaju male pogreške, prepravljaju tuđi rad i upliću se u svaki aspekt poslovanja.

Rezultat? Timovi bez motivacije i inicijative. Zaposleni prestaju preuzimati odgovornost jer znaju kako će njihov rad biti prepravljen ili kritiziran. Prestaju riskirati i inovirati jer je lakše čekati upute nego pokazati inicijativu.

Perfekcionistička tendencija kako sve mora biti urađeno na određeni način (najčešće onako kako bi to učinio sam perfekcionist) ne samo što demoralizira zaposlenike, već i sprječava pojavu novih ideja i pristupa koji bi mogli biti bolji od onih koje preferira lider.

Kultura straha i izbjegavanje rizika

Kada lider kažnjava svaku pogrešku i ne tolerira nesavršenost, stvara kulturu straha. U takvom okruženju zaposlenici se fokusiraju na izbjegavanje pogrešaka umjesto na inovacije i napredak.

Inovacija, međutim, zahtijeva eksperimentiranje, a eksperimentiranje podrazumijeva i pogreške. Tvrtke koje ne toleriraju pogreške rijetko inoviraju. A tvrtke koje ne inoviraju, ne opstaju dugo u današnjem poslovnom okruženju.

Perfekcionizam je strah od greške, a agilnost je spremnost učiti i raditi iz greške. Perfekcionizam je fokus na stvari koje bi mogle poći po zlu, a agilnost je fokus na stvari koje trenutno funkcioniraju.

Burnout i velika fluktuacija

Perfekcionistički lideri ne postavljaju visoke standarde samo sebi – oni često iste nerealne standarde postavljaju i svojim zaposlenicima. To dovodi do kroničnog stresa, burnouta i velike fluktuacije.

Tvrtka koju vodi perfekcionist često ima velik odljev zaposlenika, što dovodi do gubitka talenata, znanja i kontinuiteta. Trošak zamjene zaposlenika može biti do 200% njegove godišnje plaće, što znači kako perfekcionizam lidera ima i izravan financijski utjecaj na tvrtku.

Perfekcionisti su skloni radoholičarstvu i iscrpljivanju, a takve navike često prenose i na svoje timove. Rijetko hvale dobre rezultate, ali ne propuštaju priliku ukazati na nedostatke, što s vremenom dovodi do demotivacije i iscrpljenosti zaposlenika.

Agilan pristup kao alternativa perfekcionizmu

Agilnost, kao mentalni sklop i pristup poslovanju, predstavlja prirodan lijek za perfekcionizam. Agilni lideri cijene napredak više od savršenstva, potiču eksperimentiranje i učenje iz grešaka, i fokusiraju se na stvaranje vrijednosti za korisnike umjesto na besprijekornost procesa.

"Umjesto stalnog ponavljanja i etiketiranja – ja sam perfekcionist – trebali bi najprije razmisliti je li to zaista istina", savjetuje Jovanović. "Nisam ja cijela perfekcionist, ali dio mene jest. Kada ovako predstavimo stvari, onda je lakše identificirati koji je to točno dio i pozabaviti se njime".

Agilni lideri definiraju "dovoljno" umjesto "savršeno". Oni postavljaju jasne kriterije uspjeha i fokusiraju se na ispunjavanje tih kriterija, a ne na beskrajno poboljšavanje i dotjerivanje.

"Posao je gotov onog trenutka kada je u tvojoj glavi i tvom tijelu mir, bez obzira na saznanje kako je moglo drukčije ili bolje", objašnjava stručnjakinja za agilnost.

Kako kontrolirati svoj perfekcionizam?

Ako ste se prepoznali kao lider-perfekcionist, znajte kako se perfekcionizam  može kontrolirati i čak iskoristiti na pozitivan način:

Prihvatite kako ne možete kontrolirati sve. Delegirajte odgovornost i vjerujte svojim ljudima. To ne znači kako trebate spustiti standarde, već priznati kako postoji više načina dolaska do cilja.

Definirajte što znači "dovoljno dobro". Za svaki projekt ili zadatak, unaprijed odredite što znači da je uspješno završen. Ovakva "definicija gotovog" pomaže izbjeći beskrajno dotjerivanje.

Učite iz grešaka umjesto što ih kažnjavate. Kada se dogodi pogreška, fokusirajte se na to što možete naučiti i kako spriječiti ponavljanje, umjesto na traženje krivca.

Počnite malim koracima. Umjesto da pokušavate riješiti sve probleme odjednom, fokusirajte se na mala, inkrementalna poboljšanja. To je temelj agilnog pristupa.

"Perfekcionizam je glas koji viče da sve mora odjednom. Agilnost je glas koji šapuće: kako su divni ovi koraci – jedan po jedan", podsjeća Jovanović.

"Ako nas to što smo pogriješili redovito vodi do ispravnog odgovora, onda iskustvo pravljenja greške samo po sebi može biti radosno."
Organizacijski psiholog Adam Grant

Na kraju, najvažnije je zapamtiti kako perfekcionizam nije nešto što definira cijeli vaš identitet. On je samo jedan aspekt vašeg ponašanja koji možete promijeniti i prilagoditi. Umjesto dopuštanja perfekcionizmu kontrolirati vas, možete naučiti iskoristiti ga na konstruktivan način.

Perfekcionisti mogu biti odlični lideri – ali samo ako nauče svoj perfekcionizam usmjeriti na prave stvari: vrijednosti, viziju i svrhu tvrtke, a ne na sitne detalje i procese. 

Kada perfekcionist nauči pustiti kontrolu i fokusirati se na ono što je zaista važno, tada počinje prava transformacija – od paralizirajućeg perfekcionizma prema konstruktivnoj težnji za izvrsnošću.

Izvor: Forbes Srbija
Obrada: Manager.ba