Turisti sve manje traže klasične suvenire, a sve više autentične okuse Mostara, što lokalne proizvođače i institucije usmjerava na jačanje gastro ponude. 

"Ako želimo da posjetitelji u Mostaru ostanu duže od nekoliko sati, moraju imati što probati, ponijeti i ispričati – autohtoni proizvodi ključni su dio te priče," rekao je Dragan Brenjo iz Agencije za sigurnost hrane na okruglom stolu "Okus Mostara".

Okrugli stol, koji je organizirala Turistička zajednica Grada Mostara u suradnji s Gradom Mostarom i organizacijom People in Need, okupio je lokalne proizvođače, turističke djelatnike, predstavnike institucija i međunarodnih organizacija.

Cilj je bio definirati prioritete za brendiranje mostarskih i hercegovačkih proizvoda te povezati lokalnu gastronomiju s turističkom ponudom. 

Planovi za otvaranje "hercegovačke kuće"

Govoreći o dostupnosti tih proizvoda i značaju njihovog "povezivanja" s turistima, stručni suradnik za projekte TZ Grada Mostara Nikica Čerkez istaknuo je kako se već neko vrijeme razmišljaju i o otvaranju "hercegovačke kuće".

"Turistička zajednica konstantno promišlja o planiranju 'hercegovačke kuće' gdje bismo ponudili jednu platformu za sve te neke male proizvođače, bilo da se radi o vinima, maslinovom ulju, sirevima i slično. To planiramo postaviti na nekoj od ruta, odnosno tačaka interesa svih turista. Sama Turistička zajednica Grada Mostara to trenutačno financijski ne može iznijeti, ali konstantno smo u potrazi za partnerima te se nadam kako će u jednom trenutku doći i do realizacije jednog takvog projekta", kazao je Čerkez.

Kako je dodao, večeras će se posebno analizirati potencijal hercegovačkih autohtonih proizvoda poput žilavke, blatine, smokvenjaka, sira iz mijeha, hercegovačkog meda, raštike i šipka, te definirati prioriteti za daljnje brendiranje i certifikaciju.

Govoreći o brendiranju proizvoda, Čerkez ističe kako je prvi korak njihova registracija, bilo da se radi o izvornosti ili o geografskom porijeklu.

"Na festivalu Vinske ceste istaknuta je jedna preporuka kako bi definitivno prvi korak trebao biti taj da zaštitimo žilavku i blatinu, čak možda i trnjak, jer trnjak dijelimo s Dalmacijom i onog trena kada bi se desilo da trnjak zaštiti Dalmacija mi više ne bismo mogli koristiti taj naziv 'trnjak', iako ta sorta više raste u Hercegovini nego u Dalmaciji, i iz tog razloga je potrebno zaštititi namirnice i autohtone biljke i proizvode", ocijenio je.

Turisti više ne žele magnete, nego autentičan okus

Ravnateljica Turističke zajednice Grada Mostara Elvira Dilberović istaknula je kako je panel nastavak dugotrajnog rada TZ-a na prepoznavanju potencijala autohtonih proizvoda u turističkom razvoju.

Objasnila je kako je motiv za panel došao iz potrebe da se turistička ponuda Mostara proširi i učini održivijom. Zahvalila je partnerima na suradnji te naglasila da TZ već dugo radi na ovoj temi.

"Istražujući sam vidjela da ustvari ono što turist želi da ponese više nije magnet iz neke zemlje ili nekog mjesta, nego upravo želi da ponese nešto što je autohtono, vrlo autentično za određeni lokalitet", istaknula je.

Dodala je da Mostar i Hercegovina imaju široku paletu proizvoda koji se mogu ponuditi kao jedinstveni suvenir jer, kako je rekla, turisti danas žele "nešto okusiti i pomirisati", nešto što ih emotivno povezuje s destinacijom.

Govoreći o procesu brendiranja, naglasila je da proizvođači moraju proći sve službene korake, uključujući certifikaciju.

"Prvo mora proći čitav jedan set provjera kroz Agenciju za provjeru kvalitete hrane, a onda ide dobivanje certifikata. Puno ljudi prođe prve korake, ali ne idu do kraja, a jako je bitno da se ide do kraja", rekla je.

Dilberović je navela da BiH trenutačno ima jedan europski zaštićen proizvod te 91 nacionalni certifikat, od čega je najveći broj iz područja maslinarstva. Pozvala je i druge proizvođače da se uključe, istaknuvši kako postoji veliki prostor za napredak.

Potencijal postoji, ali pravila su stroga

Dragan Brenjo govorio je o stručnoj strani procesa zaštite proizvoda. Istaknuo je da gastronomija čini važan dio kulturnog identiteta svakog kraja te da Hercegovina ima niz proizvoda koji ispunjavaju visoke standarde.

Naglasio je i važnost pravilnog postupka:

"Propisi su izuzetno strogi i tu nema preskakanja koraka. Ako preskočimo bilo koji korak, imamo veliki problem da se vratimo kasnije na pravi put."

Brenjo je podsjetio da BiH ima četiri proizvoda u procesu europske zaštite te da je Hercegovina u tom području ispred ostatka Zapadnog Balkana. Kao novost, dodao je da je nedavno podnesena aplikacija za zaštitu hercegovačkog šipka, što je označio značajnim korakom.

Preporuke za 2025.

Na kraju panela definirano je nekoliko preporuka za 2025. godinu, koje će biti uključene u turističke planove i dokumente Grada Mostara. Naglasak je na jačanju brendiranja, potpori proizvođačima i snažnijem povezivanju gastronomije s ukupnim turističkim doživljajem.

Događaj je održan uz podršku projekta "Jačanje demokratskih inovacija i unapređenje ljudskih prava na lokalnoj razini u Bosni i Hercegovini", kojeg provodi Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe u okviru Akcijskog plana za BiH 2022.–2025.

Bljesak.info | Manager.ba