Zemlje Europske unije ukupno proizvode više električne energije nego ju troše, no gledajući pojedinačno, "šarolikost" je blaga riječ za razlike među njima. Zanimljivo je kako je Bosna i Hercegovina 2023. godine bila uvjerljivo najveći izvoznik električne energije...

Kako geopolitičke tenzije rastu, a klimatska kriza postaje sve hitnija, Europska unija nastoji unaprijediti energetske veze među državama članicama.

Europska komisija ističe kako će zajedničkim djelovanjem, EU moći "ojačati sigurnost opskrbe električnom energijom i integrirati više obnovljivih izvora u energetska tržišta".

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), uvoz i izvoz električne energije među europskim članicama OECD-a značajno su porasli u posljednja dva desetljeća.

Koje zemlje imaju najveće neto stope uvoza — odnosno kupuju više električne energije nego što je prodaju? I koje zemlje su neto izvoznici, prodajući više električne energije nego što je kupuju?

Među 35 europskih zemalja u 2024. godini, 13 je bilo neto izvoznika električne energije, dok je 21 bila neto uvoznika, prema podacima Eurostata. Samo jedna zemlja, Cipar, nije prijavila uvoz električne energije piše Euronews.

Ovisnost o uvozu

Glavni pokazatelj koliko se neka zemlja oslanja na uvoz električne energije promatranje je neto uvoza kao postotka ukupne potrošnje električne energije. Ako je stopa pozitivna, zemlja uvozi više električne energije nego što izvozi, dok negativna brojka ukazuje kako zemlja izvozi više nego što uvozi.

Među 35 zemalja u 2024. godini, u zemljama EU, neto uvoz kao postotak električne energije dostupne za konačnu potrošnju u prosjeku je iznosio -0,5%. Zemlje EU-a, dakle, u prosjeku izvoze više nego što uvoze.

Najveći neto izvoz u Švedskoj i Francuskoj

Samo u nekoliko zemalja je neto izvoz električne energije premašio uvoz. Švedska drži najjaču poziciju s -27%, a odmah iza nje slijedi Francuska s -22%, te Slovenija (-19%), Norveška (-14%), Slovačka (-13%), Češka (-12%) i Austrija (-10%).

Među četiri najveća gospodarstva EU-a, Francuska (-22%) i Španjolska (-4%) su neto izvoznice, dok su Njemačka (6%) i Italija (18%) neto uvoznice. Hrvatska uvozi više struje nego izvozi (25.8%).

Neto uvoz kao postotak električne energije raspoložive za konačnu potrošnju (2024.)

Zanimljivo je kako je Bosna i Hercegovina 2023. godine bila uvjerljivo najveći izvoznik električne energije (-39,9%), no za 2024.godinu za našu zemlju nema statističkih podataka.

Jacques Percebois, sa Sveučilišta u Montpellieru, kaže kako su zemlje neto izvoznice one sa značajnom proizvodnjom hidroelektrana, poput Švedske i Norveške, ili one s velikom udjelom proizvodnje u nuklearnim elektranama, poput Francuske i Švedske.

Zemlje neto uvoznice su one s visokim udjelom povremenih obnovljivih izvora energije, jer uvoze puno kada nema vjetra ili sunca.

Brojke se mogu znatno razlikovati od godine do godine, što je vidljivo pri usporedbi podataka iz 2024. i 2023. godine.

Dok je Grčka bila neto uvoznica sa stopom od 10% u 2023., postala je neto izvoznica u 2024. s ukupnim padom od -0,6%. Slično tome, hrvatska stopa neto uvoza naglo se povećala s 10% na 26% u istom razdoblju.

John Springford, suradnik Centra za europske reforme (CER), rekao je kako će zemlje koje se oslanjaju na plin za određivanje cijene električne energije imati tendenciju uvoziti više električne energije.

"Zemlje u kojima je plin češće marginalni proizvođač bit će veći neto uvoznici. Kako je cijena plina viša, a oni ga češće koriste, te će zemlje uvoziti više energije iz jeftinijih postrojenja u inozemstvu“, rekao je.

Rina Bohle Zeller, voditeljica programa za energetsku politiku EU u Agora Energiewende, istaknula je kako je Njemačka bila neto izvoznica električne energije dva desetljeća prije nego što je 2023. postala neto uvoznica električne energije. To se potom nastavilo i 2024. godine.

Razlozi promjene uključuju više cijene ugljika, koje su učinile njemački ugljen manje konkurentnim na europskom tržištu i gašenje tri nuklearna reaktora, rekla je Zeller.

Dodala je kako je izgradnja obnovljivih izvora energije u susjednim zemljama također povećala ponudu jeftinih proizvoda.

Italija najveći uvoznik

Promatrajući neto obujam trgovine električnom energijom, dva velika gospodarstva nalaze se na suprotnim stranama. Italija je najveći neto uvoznik s 51.000 GWh, a slijedi je Njemačka s 26.269 GWh.

Francuska je najveći neto izvoznik električne energije u apsolutnim vrijednostima, s 89.851 GWh, a slijedi je Švedska s 33.435 GWh.

"Francuska je 2024. postala najveći svjetski izvoznik električne energije s neto izvozom električne energije od rekordnih 90 TWh, što odgovara većoj količini od godišnje potrošnje električne energije Belgije“, rekla je Zeller.

To je uglavnom bilo potaknuto oporavkom nuklearne proizvodnje i povećanjem proizvodnje obnovljivih izvora energije za 10%.

"Prekogranična trgovina električnom energijom ključna je značajka europskog energetskog sustava. Takve razmjene čine električnu energiju jeftinijom za europska kućanstva i industriju, a ujedno su i najjeftiniji način jamčenja sigurnosti opskrbe“, kaže Zeller.

"Također, ona olakšava integraciju varijabilnih obnovljivih izvora energije čija proizvodnja varira ovisno o vremenskim uvjetima, čime se smanjuju emisije u elektroenergetskom sektoru, dodala je.

"Na primjer, proizvodnja energije vjetra u Danskoj može se povećati kada se proizvodnja solarne energije u Njemačkoj smanji navečer“, dodala je.

Manager.ba