Eurostat je objavio usporedbe cijena električne energije i njihove strukture diljem kontinenta, omogućujući uvid u odnose cijena članica Europske unije i zemalja koje to nisu, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. 

U cijene su uključeni porezi, pristojbe i PDV za kućanstva, ali i isključeni povratni porezi i pristojbe te subvencije za gospodarske potrošače.

Cijene električne energije za kućanstva

Najviše cijene u Njemačkoj i Danskoj

Za kućanstva u EU-u (definirana kao srednje veliki potrošači s godišnjom potrošnjom između 2.500 i 5.000 kWh), cijene električne energije u drugoj polovici 2024. bile su najviše u Njemačkoj (0,3948 eura/kWh), Danskoj (0,3736 eura/kWh), Irskoj (0,3593 eura/kWh) i Belgiji (0,3332 eura/kWh). Najniže cijene zabilježene su u Mađarskoj (0,1044 eura/kWh), Bugarskoj (0,1201 euro/kWh) i Malti (0,1286 eura/kWh).

Za njemačka kućanstva, cijena po kWh bila je 37% viša od prosjeka EU-a, dok su kućanstva u Mađarskoj, Bugarskoj i na Malti plaćala manje od polovice prosječne cijene u EU-u.

Prosječna cijena u EU-u u drugoj polovici 2024. — ponderirani prosjek prema najnovijim podacima o potrošnji iz 2023. — iznosila je 0,2879 eura/kWh.

Prema podacima Eurostata prosječna cijena električne energije za kućanstva u Bosni i Hercegovini za kućanstva, s potrošnjom između 2.500 i 5.000 Kwh, iznosila je 0,0880 eura/kWh. Niže je to od bilo koje zemlje članice EU, a više od prosječne cijene u Kosovu, Gruziji i Turskoj. 

Istovremeno, prosječna cijena električne energije po tim parametrima u Hrvatskoj bila je 0,1478 eura/kWh, u Srbiji 0,1095 eura/kWh, a u Crnoj Gori 0,0987 eura/kWh.

Cijene električne energije izražene u standardu kupovne moći

Eurostat je objavio i cijene električne energije za kućanstva u drugoj polovici 2024. izražene u standardu kupovne moći (PPS).

Najviše cijene u PPS-u zabilježene su u Češkoj (41,0) i Cipru (35,7), dok su najniže bile na Malti (14,3) i u Luksemburgu (15,4). i u ovoj usporedbi, Bosna i Hercegovina nalazi se među zemljama s najnižom cijenom električne energije s PPs-om od 16,49, što je više samo od Islanda, Malte, Norveške i Mađarske.  

Kretanje cijena električne energije za kućanstva

Cijena električne energije bez poreza (energija, opskrba i mreža) bila je relativno stabilna između 2016. i 2020. godine. Nakon naglog porasta tijekom obje polovice 2022. (dosegnuvši vrhunac od 0,2401 eura/kWh u drugoj polovici te godine), cijena bez poreza blago je pala na 0,2393 eura/kWh u prvoj polovici 2023., a zatim dodatno na 0,2226 eura/kWh u drugoj polovici. Tijekom 2024. stabilizirala se na razinama iznad onih prije krize, iznoseći 0,2151 eura/kWh u drugoj polovici godine.

Cijena uključujući poreze za kućanstva stalno je rasla nakon 2021., osim u drugoj polovici 2023. kada je zabilježen pad. U prvoj polovici 2024. cijena je porasla za skromnih 2% u odnosu na drugu polovicu 2023., dosegnuvši 0,2889 eura/kWh, dok je u drugoj polovici 2024. zabilježen blagi pad na 0,2872 eura/kWh.
To je bilo 2,2% niže nego u prvoj polovici 2023. (0,2937 eura/kWh), kada je dosegnuta najviša razina.

Između druge polovice 2023. i druge polovice 2024. ukupne cijene su porasle u 10 zemalja EU-a, pale u 14, dok su u 3 ostale gotovo nepromijenjene.

Najveći rast zabilježen je u Portugalu (14,2%), Finskoj (13,6%) i Francuskoj (12,9%), ponajviše zbog povećanja mrežnih troškova i smanjenja subvencija. Najveća smanjenja zabilježena su u Latviji (-17,8%), Nizozemskoj (-14,3%) i Belgiji (-12,3%).

Udio poreza u ukupnoj cijeni

Postotak poreza u ukupnoj cijeni povećao se za gotovo 10 postotnih bodova (pp) s 31,2% u prvoj polovici 2008. na 41,0% u drugoj polovici 2019. Nakon toga, udio poreza je značajno opao, do najniže vrijednosti od 15,5% u drugoj polovici 2022.

Tijekom 2023. i 2024. zabilježena su umjerena i stabilna povećanja poreza, dosegnuvši 25,1% u drugoj polovici 2024.

Udio poreza i pristojbi se znatno razlikuje među državama članicama EU-a

Najniži udio poreza zabilježen je u Luksemburgu (negativan, -49,2%), zbog izravnih subvencija. Negativni porezi također su zabilježeni u Nizozemskoj, Austriji i Irskoj.

Najveći relativni udio poreza zabilježen je u Danskoj (48,8% ukupne cijene). Prosječni udio poreza i pristojbi na razini EU-a bio je 25,1%, što je povećanje od 3,7 pp u odnosu na drugu polovicu 2023. i 0,8 pp u odnosu na prvu polovicu 2024., uglavnom zbog smanjenja subvencija.

PDV je u prosjeku činio 14,4% ukupne cijene, varirajući od 4,8% na Malti do 21,3% u Mađarskoj.

Cijene električne energije za gospodarstvo

Najviše cijene na Cipru i u Irskoj

Ne-kućanski potrošači (definirani kao srednje veliki potrošači s godišnjom potrošnjom između 500 MWh i 2.000 MWh) plaćali su najviše cijene električne energije na Cipru (0,2578 eura/kWh) i u Irskoj (0,2552 eura/kWh). Najniže cijene zabilježene su u Finskoj (0,0767 eura/kWh) i Švedskoj (0,0853 eura/kWh). Prosječna cijena u EU-u u drugoj polovici 2024. bila je 0,1899 eura/kWh.

Razvoj cijena električne energije za ne-kućanske potrošače

Cijena bez poreza oscilirala je blago do 2021., kada je počeo nagli rast, osobito tijekom 2022. Nakon vrhunca od 0,1986 eura/kWh u drugoj polovici 2022., cijene su pale u 2023. i prvoj polovici 2024., a zatim blago porasle na 0,1597 eura/kWh u drugoj polovici 2024.

Udio poreza porastao je s 13,8% u prvoj polovici 2008. na 34,8% u prvoj polovici 2020., a zatim je opao, dosegnuvši 15,9% u drugoj polovici 2024.

Ukupna cijena (s uključenim nepovratnim porezima) nastavila je rasti još jedno polugodište nakon vrhunca cijene bez poreza, dostigavši vrhunac od 0,2151 eura/kWh u prvoj polovici 2023., a zatim pala.

Porast cijena zabilježen je u samo 6 država članica, s najvećim povećanjima u Portugalu (14,7%), Češkoj (11,8%) i Danskoj (9,8%), dok su najveća smanjenja zabilježena u Austriji (-18,8%), Francuskoj (-16,3%) i Belgiji (-16,1%).

Manager.ba