Sagrađen 1912. godine po zamisli srbijsnskog arhitekte Nikole Nestorovića, u neposrednoj blizini monumentalne Beogradske zadruge, hotel Bristol je od nastanka bio središte mondenskog života i vjesnik pretvorbe Beograda u modernu europsku metropolu.
Baš kao što se u Beogradu stoljećima susreću Sava i Dunav, tako su mu i brojni dolazili u zagrljaj kako bi ostvarili svoje snove. Među njima se ističu dva ponosita Hercegovca koji su, svaki na svoj način, zadužili grad u koji su bili zagledani i zaljubljeni do kraja života. Osim istog porijekla, Momu Kapora i Luku Ćelovića povezuje i ljubav prema Savamaloj i njenom arhitektonskom dragulju, hotelu Bristol, u kojemu su voljeli provoditi vrijeme.
Sagrađen 1912. godine po zamisli srbijsnskog arhitekte Nikole Nestorovića, u neposrednoj blizini monumentalne Beogradske zadruge, hotel Bristol je od nastanka bio središte mondenskog života i vjesnik pretvorbe Beograda u modernu europsku metropolu.
Nakon mnogo godina propadanja, simbol zrele faze beogradske secesije doživio je renesansu i zahvaljujući kompaniji Belgrade Waterfront zasjao sjajem koji je nekada davno očaravao poznatog umjetnika i pisca i čuvenog dobrotovora i zadužbinara iz Trebinja.
"Bristol je napravljen zahvaljujući Luki Ćeloviću koji je došao u Beograd s jednim metalnim dinarom, kao dijete koje je otac poslao na službu kako bi postao obrtnik. On je od tog dinara napravio čitavo bogatstvo i hotel u koji je dolazio svakog dana popiti kavu, ali uvijek sa svojim šećerom, jer je tako bilo jeftinije. To je Momo kasnije istraživao i pisao puno o Luki, jer je bio ponosan na svoje hercegovačko porijeklo“, podsjeća Ljiljana Kapor, supruga slavnog slikara i književnika, na malo poznate priče iz bogate povijesti Savamale.
"Kao predsjednik Beogradske zadruge, Luka Ćelović je od ovog kvarta htio napraviti europski dio grada i istaknuti ga kao njegov najljepši dio. To su prepoznali i brojni umjetnici, pa i Momo Kapor, koji je volio rijeke i priobalni dio Save. Sjećam se kako je uvijek govorio kako je Savamala jedan od najljepših dijelova Beograda“, naglasila je.
"Beograd je u ideji koja oplođuje svijet gdje god se prenese njegov duh. On je u nekom vicu, u slučajnom gestu, u urođenoj ležernosti s kojom se primaju pobjede i porazi, tamo gdje je jedinica za mjerenje stila – šarm“, misli su Mome Kapora zabilježene u njegovoj knjizi Halo, Beograd. Pred tim šarmom nisu ostali imuni ni čuveni gosti Bristola, poput članova obitelji Rockfeller ili šahovskog velemajstora Garija Kasparova.
BizLife | Manager.ba
