Zamislite kako vodite tim od osam ljudi. Sedmero se muči ispuniti rokove, teško dolaze do kvalitetnog proizvoda i s mukom uspijevaju obaviti posao na način koji ste tražili.
A onda, u timu imate jednu osobu – onu koja uvijek briljira. Postavlja prava pitanja, priznaje pogreške, preuzima odgovornost i svaku prepreku pretvara u rezultat. Ako ste ikada poželjeli "klonirati" takvog člana tima, niste jedini.
Dobra je vijest kako se ne morate baviti kloniranjem. Možete razviti iste mentalne obrasce kod svakog člana tima.
Nije riječ o magiji. Takve rezultate možete postići zahvaljujući znanosti – znanosti o funkcioniranju mozga pretočenoj u poslovnu psihologiju.
Tri kognitivne navike koje mijenjaju sve
Istraživači s Instituta NeuroLeadership godinu su dana proučavali što odgovorni ljudi rade drugačije. Zanimalo ih je ono "iznutra", na razini uma, kognicije.
Rezultat? Tri navike uma koje se iznova pojavljuju kod najodgovornijih profesionalaca:
- Precizno razumiju što se od njih traži (usklađivanje očekivanja).
- Povezuju zadatke s osobnim i organizacijskim smislom (vođenje sa svrhom).
- Mogu sagledati posljedice svojih postupaka i spremni su prilagoditi se (preuzimanje odgovornosti za utjecaj).
Ove navike nisu urođeni talent, pišu neuroznanstvenici. One se mogu naučiti, uvježbati i postati dio kulture tima.
Moć preciznog razumijevanja
Jedan od glavnih uzroka manjka odgovornosti je nesporazum: Menadžer misli jedno, zaposlenik drugo. Siguran ishod su frustracija, pad motivacije, erozija povjerenja.
Neuroznanost kaže kako neispunjena očekivanja aktiviraju signal pogreške – mozak bilježi "problem", razina dopamina opada i javlja se negativno emocionalno stanje. Kada su očekivanja jasna i ispunjena, dopamin ostaje stabilan, a povjerenje netaknuto.
Poslovni psiholozi savjetuju: Kad ste jasni na početku, sprječavate probleme na kraju. Zato uspostavite „neuronski sklad“ – trenutak kada i menadžer i zaposlenik obrađuju informaciju na isti način. To postižete otvorenim razgovorima u kojima uklanjate sve potencijalne nejasnoće prije nego što posao počne.
Praktična tehnika: koristite jasnu, sažetu poruku, prilagođenu sugovorniku i bogatu informacijama.
Umjesto: "Pošalji mi izvješće do 17 h."
Recite: "Molim te, pošalji mi izvješće e-mailom do 17 h i priloži ga kao PDF.“
Svrha – kad "zašto" postane pokretač
Nakon što su očekivanja jasna, sljedeći je korak unutarnja motivacija. Najefikasniji ljudi ne izvršavaju zadatke samo kako bi ih prekrižili s popisa obveza. Oni ih povezuju s nečim važnijim.
Psihološka istraživanja potvrđuju kako su unutarnji motivatori – osjećaj postignuća, osobni rast, svladavanje izazova – snažniji i dugotrajniji od vanjskih, poput plaće ili titule. Kada zaposlenik razumije zašto nešto radi i kakav to doprinos donosi timu ili misiji cijele kompanije, ulaže više energije, uporniji je i kreativniji.
Praktična tehnika: pitajte svoje ljude:
- Kako ti ovaj projekt može pomoći razviti novu vještinu?
- Kakav utjecaj ovo može imati na naš tim ili zajednicu?
Na taj način, rad postaje više od obveze – postaje dio osobne priče o uspjehu.
Preuzimanje odgovornosti – rast umjesto izgovora
Odgovornost ne prestaje onog trenutka kad je zadatak predan. Prava odgovornost znači pratiti kakve posljedice taj rad ima i preuzeti inicijativu za prilagodbu.
Mentalitet rasta – uvjerenje kako su pogreške prilike za učenje, a ne znak nesposobnosti – ključna je psihološka osnova ovog pristupa. Najučinkovitiji profesionalci ne ostaju zaglavljeni ni u neuspjehu ni u samohvali. Oni brzo usmjeravaju energiju prema sljedećem cilju.
Praktična tehnika: kad nešto pođe po zlu, koristite tri koraka:
- Priznajte što nije išlo po planu.
- Objasnite kako ćete to ispraviti.
- Pozovite na povratnu informaciju.
Ovakav pristup ne samo kako gradi i održava povjerenje, nego i kulturu učenja i rasta.
Zašto ove tri navike "rade"?
Tri opisane navike kombiniraju principe kognitivne psihologije (jasna očekivanja smanjuju mentalno opterećenje), motivacijske psihologije (svrha pokreće unutarnju, osobnu motivaciju) i socijalne psihologije (preuzimanje odgovornosti jača povjerenje i timsku slogu).
Ono što ih čini posebno moćnima u poslovnom kontekstu jest njihova primjenjivost – ne ovise o sektoru, veličini kompanije ili vrsti posla.
Kako ih uvesti u svoje okruženje?
- Počnite od vrha (lideri moraju pokazivati osobnim primjerom).
- Trenirajte tim (organizirajte radionice u kojima se vježba jasna, sažeta i informacijski bogata komunikacija, povezivanje zadataka sa svrhom, samoprocjena, analiza procesa i učinka).
- Mjerite napredak (uvedite metrike ne samo za rezultate nego i za način na koji se do njih dolazi – jasnoća komunikacije, brzina prilagodbe nakon pogreške…).
- Nagradite proces, a ne samo ishod (prepoznajte i nagradite ljude koji su odgovorno reagirali čak i kad rezultat nije bio savršen).
Možda u ovom trenutku imate samo jednog "briljantnog" u svom timu, nekoga tko razumije, traži i vidi smisao, a gleda dalje od većine. Ali svjesnom primjenom ovih principa možete stvoriti okruženje u kojem poduzetnost, inicijativa, odgovornost i anticipacija postaju pravilo, a ne iznimka.
"Upravo ovakvi timovi danas postaju motor rasta i otpornosti. A vi, kao lider, imate moć to pokrenuti – ne kloniranjem najboljih, već razvijanjem najboljeg u svakome“, jedna je od sugestija znanstvenika.
Izvor: Bonitet.com
Prijevod i obrada: Manager.ba
