Od 1. siječnja 2027. godine u Hrvatskoj će se uspostaviti nacionalni lanac bankomata na kojem neće biti naknada za podizanje gotovine, jedno je od rješenja konačnog prijedloga Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu.
Očekuje se kako će ovaj Zakon građanima olakšati pristup osnovnim bankarskim uslugama, bez dodatnih troškova. Banke više neće smjeti naplaćivati naknade za osnovne usluge ako korisnik prima plaću, mirovinu ili druga redovna primanja na taj račun.
Kad nacionalna bankomatska mreža bude uspostavljena, ukinut će se naplata naknada za podizanje gotovog novca s debitnih kartica na bankomatima drugih banka koju trenutno banke naplaćuju potrošačima, a bankomati nacionalne bankomatske mreže će se u smislu svih važećih propisa smatrati vlastitim bankomatima banaka.
Ako se nacionalna bankomatska mreža ne uspostavi do 1. siječnja 2027. predviđeno je kako će od 1. siječnja 2027. banke morati omogućiti potrošaču, bez naknade dva puta u mjesecu, podići gotov novac s računa za plaćanje koji sadrži paket besplatnih usluga na bankomatu bilo koje druge kreditne institucije u RH koja nije kreditna institucija u kojoj potrošač ima račun za plaćanje koji sadrži paket besplatnih usluga.
Banka u okviru paketa besplatnih usluga neće smjeti potrošaču naplatiti naknadu za usluge otvaranja, vođenja i zatvaranja računa za plaćanje, usluge internetskog ili mobilnog bankarstva prema odabiru kreditne institucije, usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje na šalteru ili bankomatu, izuzev obrade kovanog novca.
Zaštita potrošača
Na popisu su i usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje na šalteru ili bankomatu kreditne institucije koja vodi račun za plaćanje prema odabiru kreditne institucije, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, usluge redovnog izdavanja debitne kartice i njezino korištenje, ako kreditna institucija tu uslugu pruža usluge izvršenja plaćanja debitnom karticom na fizičkim prodajnim mjestima.
"Cilj ove mjere je zaštita potrošača i otklanjanje pravnih i ekonomskih posljedica. Uz to, cilj je osiguranje poštovanja i provođenja temeljnih načela ugovornog prava (posebno načela savjesnog i poštenog postupanja; načela jednake vrijednosti prestacija; načela zabrane zlouporabe prava; načela dužnosti suradnje u izvršavanju obveza), kao i načela i pojedinačnih normi prava zaštite potrošača, odnosno normi nacionalnog i prava EU-a zaštite potrošača koje imaju pravni značaj normi javnog poretka", kažu u Vladi.
Izračunali su i koliko će mjera oštetiti banke, koje su kroz Hrvatsku udrugu banaka pokazale kako nisu sretne s rješenjem koje će uzrokovati smanjenje njihovih prihoda od naknada.
Koliko će banke biti oštećene?
"S obzirom da u Hrvatskoj trenutno građani imaju više od 2,6 milijuna tekućih računa na koje primaju redovna primanja, a prosječna mjesečna naknada za vođenje računa iznosi 1,81 euro, dok prosječna mjesečna naknada za online bankarstvo iznosi 1,25 eura, čak i kad bi svi potrošači koristili paket besplatnih usluga ne bi bilo naplaćeno 8.106.775,38 eura mjesečno, odnosno 97.281.304,56 eura godišnje. Taj iznos predstavlja 29,3% ukupnog prihoda od provizija i naknada koji se odnosi na sektor kućanstava u 2024. godini.
Kada se pogledaju ukupni prihodi banaka koji su na kraju 2024. godine bili na razini 4.340.282.405 eura, ovaj iznos naknada koje se ne bi naplatile potrošačima predstavlja svega 1,97% ukupnih prihoda banaka.
U 2023. godini prihod od naknada bio je 805,6 milijuna eura, a skoro 40% odnosilo se na sektor kućanstava. U 2024. godini prihod od naknada iznosio je 876,2 milijuna eura, od čega se 331,1 milijun eura odnosio na sektor kućanstava, što je skoro 38%. Naknade za vođenje računa su u razdoblju od 2016. do 2023. porasle za 97%, i to bez proporcionalnog povećanja troškova banaka, što ukazuje na neopravdano opterećenje potrošača, kažu u Vladi Hrvatske.
Jutarnji list | Manager.ba
