"Jednom kada se uvedu neke dodatne naknade ili provizije i kada budu praćene od strane cjelokupnog bankarskog sektora, jako je teško očekivati kako će biti ukinute. Taj dio prihoda počne se računati i uključuje se u projekcije za narednu godinu, a banke se veoma teško odriču dodatnog profita"... 

U Bosni i Hercegovini, zarada banaka od naknada i provizija predstavlja značajan dio njihovih prihoda. Naknade i provizije uključuju različite vrste usluga koje banke pružaju svojim klijentima, poput vođenja računa, transakcija, izdavanja kartica, kreditnih i debitnih operacija i drugih financijskih usluga. Preciznije, na stranicama svih banaka u BiH pronaći ćete iste podatke, tarifne naknade za usluge u poslovanju sa fizičkim osobama obuhvataju: račune, platni promet, kartično poslovanje, ostale transakcijske proizvode kao što su internet bankarstvo, mobilno bankarstvo, trajni nalozi kao i e-uplatnice), štedno ulagačke proizvode, kreditne proizvode te ostale naknade.

Dobit banaka

Dobit banaka u Federaciji BiH u 2023. godini, bila je tolika da su o njoj pisali i mediji u susjedstvu. Prema izvješću Agencije za bankarstvo FBiH banke u Federaciji BiH u prva tri kvartala ostvarile su rekordnu neto dobit od 432,7 milijuna KM. Dobit je u odnosu na isto razdoblje prošle godine bila veća za 137,6 milijuna KM ili za 46,6 posto. 

Prihodi od kamata na kredite porasli su za 58 milijuna KM, zbog povećanja kreditnog portfelja banaka u Federaciji BiH i konverzije promjenjive kamatne stope u fiksnu. Naknade za obavljene bankarske usluge povećane su za 18 milijuna maraka.

Na kraju 2023. godine, banke u FBiH ostvarile su neto dobit od 520 milijuna KM, dok im je ukupan prihod iznosio milijardu i 485 milijuna KM, od čega 915,4 milijuna KM otpada na prihode od kamata i sličnih prihoda, dok su najveću zaradu u sektoru operativnih prihoda ostvarili na ime naknada za izvršene usluge.

Bankarski sektor u RS-u je zabilježio rast prihoda od kamata i sličnih prihoda za 24%. Podaci sa Banjalučke burze su pokazali kako su banke u RS za 2023. godinu prijavile dobit od 189,1 milijun KM, što je za 50 milijuna KM više profita u odnosu na godinu ranije.

Dobit banaka u FBiH nastavlja rasti i u 2024. godini. U prvom kvartalu ona je porasla za 29% u odnosu na isto razdoblje prošle godine (ostvarena neto dobit od 174,3 milijuna KM). Prihodi od kamata i slični prihodi po efektivnoj  kamatnoj stopi iznosili su na kraju prvog kvartala 247,4 milijuna KM i čine 73,1 % prihoda, dok su prihodi od naknada i provizija bili 127,5 milijuna KM.

Koliki su izgledi za smanjenje cijene naknada?

O rastu nekamatonosnih prihoda Forbes BiH je razgovarao s ekonomistom Bojanom Lučićem koji je pojasnio kako se rast ovih prihoda odvijao posljednjih godina, kao i koliko je izgledno samnjenje cijene naknada.

"Bankarski sektor se teško odriče profita i rezultata. Ukoliko nisu u mogućnosti iz bilo kog razloga ostvariti zaradu iz svog osnovnog posla onda će pribjeći alternativnim metodama. Posljednjih godina je aktualan trend rasta nekamatonosnih prihoda, jer su prihodi od kamata bili jako niski. Uglavnom kao posljedica vezanosti kredita za EURIBOR koji je bio na nevjerojatno niskim razinama i u razdoblju do korone uglavnom se tretirao kao nulta vrijednost. 

Ugovori koje su banke potpisivale s klijentima uglavnom su sadržale fiksni dio kredita + EURIBor, ali kako je on bio nula, kamatne stope su bile jako niske i samim tim prihodi su bili značajno sniženi. U borbi za zadržavanje profita i rasta banaka pribjegavalo se različitim metodama: rast naknada, provizija, povećanje ili uvođenje dodatnih troškova prilikom pologa pazara ili provizija po osnovu vođenja računa i slično“, pojašnjava Lučić za Forbes BiH.

Teško je povjerovati, naglašava, kako će doći do smanjenja ili ukidanja nekih tarifa, a da to, na neki način, ne bude nametnuto od strane regulatornih tijela.

"Jednom kada se uvedu neke dodatne naknade ili provizije i kada budu praćene od strane cjelokupnog bankarskog sektora, jako je teško očekivati kako će biti ukinute. Taj dio prihoda počne se računati i uključuje se u projekcije za narednu godinu, a banke se veoma teško odriču dodatnog profita", govori i dodaje:

"Ono što ide u prilog u posljednjoj godini je kako su ukupni prihodi bankarskog sektora povećani u odnosu na prošlu godinu. Rastu prihoda i dobiti banaka najviše su doprinijeli neto kamatni prihodi koji su iznosili 557,6 milijuna KM i imali su rast od 33,2% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ovo je rezultat rasta kamatnih stopa na kredite na valu monetarnog zaoštravanja u EU a koje su primijenile i banke u BiH, kako na postojeće kredite s promijenjivom kamatom vezane za Euribor, tako i na nove kredite. Dijelom je to rezultat i konverzije kredita s promjenivom kamatnom stopom na kredite s fiksnom kamatnom stopom (koje su u pravilu veće), čemu je pribjegao značajan broj klijenata. Kamatni prihodi ponovo postaju dominanatan izvor prihoda banaka, i nakon dugog niza godina vratili su se na razinu iznad 60% u ukupnom prihodu“, zaljučuje Lučić.

Forbes BiH | Manager.ba