Kako bi sačuvali još jedan autohtoni hercegovački proizvod, prije više od dvije i pol godine, u Gacku je osnovano “Udruženje proizvođača gatačkog kajmaka“, u kojem se nadaju kako će do kraja godine dobiti zaštićenu oznaku podrijetla (ZOP) jer su ispunili sve preduvjete.
Od devet članica, kako je vrijeme prolazilo, postale su prepoznatljive, skrenule pozornost sudjelovanjem na sajmovima diljem zemlje i izvan granica države. Trenutno broje 26 aktivnih članica i rastu. Osim potpore općine Gacko, apliciraju na razne fondove.
Ako su Nevesinje i Ljubuški prepoznatljivi po krumpiru, Ljubinje po luku i duhanu, a Trebinje ili Čitluk po vinu, Gacko kao stočarski kraj bez premca prednjači u proizvodnji kajmaka iz mješine.
Predsjednica Udruženja Dragana Milović rekla je za Direkt kako su prepoznati kao Udruženje koje ima perspektivu, te ne sjede skrštenih ruku, već uporno rade kako bi sačuvale proizvod tipičan za ovaj kraj.
"Osnovni cilj je zastita našeg autohtonog proizvoda, to je kajmak iz mješine. Njega je sve manje, ali Gacko je po njemu i bilo prepoznato i treba tako ostati. Prvotno smo mislili ići na zaštitu zemljpisnog podrijetla, ali sugerirali su nam ljudi iz struke da idemo na ZOP. Specifikaciju nam je uradila Svjetska organizacija za poljoprivredu i hranu pri UN-u (FAO)“ rekla je Milovićeva.
"Prvo smo uradili analizu putem Javnog poziva općine Gacko jer to nam je bila osnova. Ona je pokazala visok stupanj kvalitete kajmaka jer se ustanovilo kako je postotak suhe tvari iznad prosjeka, te je na temeljem toga urađena specfikacija“ kazala je Milovićeva naglasivši kako su imali bezrezervnu potporu profesora iz Banjaluke dodavši kako od početka prate njihov rad i pomažu im oko samih projekata.
Kako ističe, sve rade kako bi sačuvali ovaj autohtoni proizvod.
"Naša članica Daliborka Daca Grčić gatački kajmak iz mješine predstavila je u Italiji na Festivalu sira. Osim toga, prisutni smo u našoj zemlji bili smo u Istočnom Sarajevu, Foči, Rogatici. Činjenjica je, kako većina naših sugrađana prodaje mlijeko, sve je manje onih koji ga prerađuju, jer samom zaštitom dobijamo na cijeni i značaju“, rekla je Milovićeva dodavši kako su poslali zahtjev Agenciji za sigurnost hrane u BiH.
Manager.ba













