SAVJETI
Koje su vrste obrtničkih djelatnosti?
manager.ba/akta.ba 22 rujna, 2022

Samostalno obavljanje djelatnosti je najjednostavniji organizacijski oblik poslovanja, iako to u našim uvjetima baš i nije tako jednostavno, s obzirom na mnoštvo propisa koji se, direktno ili indirektno, tiču poslovanja samostalnih poduzetnika.

 

U Bosni i Hercegovini ne postoje propisi koji reguliraju samostalno obavljanje djelatnosti na državnom, nego samo na entitetskom – Federacija BiH i Republika Srpska, kao i Brčko Distrikt BiH – i drugim, nižim nivoima –  kantoni i općine.

Prema Zakonu o obrtu i srodnim djelatnostima Federacije BiH, obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih i registriranih privrednih djelatnosti u osnovnom, dopunskom ili dodatnom zanimanju, od strane fizičkih lica sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.

Osnovno zanimanje pretpostavlja da se obavljanje samostalne djelatnosti vrši kao primarna aktivnost, tj. njen vlasnik nije istovremeno zaposlen kod nekog poslodavca, već mu je ovo osnovni način ostvarivanja vlastitog dohotka.

Međutim, obrt se pored osnovnog, kao smo već po Zakonu vidjeli, može obavljati još i kao dopunsko ili kao dodatno zanimanje, te kao zajednička djelatnost.

Osnovni uvjeti koji se moraju ispuniti da bi fizičko lice moglo obavljati obrt u nekom od ovih oblika djelatnosti su:

- da je državljanin Bosne i Hercegovine,

- da je poslovno sposobno,

- da mu pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili upravnim aktom nije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja privredne djelatnosti, dok ta mjera traje.

 

Obrt kao osnovno ili dodatno zanimanje se može obavljati u više izdvojenih prostora koji se nalaze u sjedištu ili izvan sjedišta obrta i koji moraju zadovoljavati minimum uslova u pogledu uređenja i opremljenosti. Pod izdvojenim prostorom se podrazumijeva jedan ili više međusobno odvojenih prostora u kojima se obavlja obrt, a nalazi se u sjedištu ili izvan sjedišta obrta.

 

Obrt kao dopunsko zanimanje

Obrt kao dopunsko zanimanje fizičko lice može obavljati isključivo samostalnim radom (bez mogućnosti angažmana drugih lica kao zaposlenika), i to najduže 20 sati tjedno. Vremensko ograničenje je propisano jer se smatra da je vlasnik već negdje prijavljen na puno redovno radno vrijeme, dok samostalnu dopunsku djelatnost obavlja poslije toga (tj. dopunjuje ga).

Izuzetak je slučaj kada je vlasnik ovakvog obrta korisnik mirovine (koji nema zaposlenje i svoje redovno radno vrijeme) pa tada ne postoje spomenuta ograničenja u pogledu tjednih sati obavljanja dopunske djelatnosti.

 

Obrt kao dodatno zanimanje

Također, obrt se može obavljati i kao dodatno zanimanje. Prema važećim propisima, fizičko lice obrt kao dodatno zanimanje može obavljati isključivo putem zaposlenika, dok se ono javlja “samo” kao vlasnik. U ovim slučajevima, taj zaposlenik pored općih mora ispunjavati i posebne uvjete propisane spomenutim zakonom (koje bi inače mora zadovoljavati vlasnik osnovne ili dopunske djelatnosti).

Konkretnije, vlasnik obrta je obavezan zaposliti lice koje će obrt obavljati u njegovo ime i za njegov račun. Zaposleno lice se nalazi u klasičnom radnom odnosu i radi puno radno vrijeme za koje mora biti i osigurano.

Vlasnik je dužan vođenje obrta putem zaposlenika prijaviti nadležnom organu na čijem se području nalazi sjedište obrta, a koji donosi rješenje i takav obrt upisuje u obrtni registar. U pravilu, ne postoje nikakve prepreke da vlasnik dodatne djelatnosti zaposli više od jednog radnika.

 

Obrt kao zajednička djelatnost

Zajedničko obavljanje obrta podrazumijeva da dva ili više fizičkih lica mogu obavljati obrt, pod uvjetom da ispunjavaju opće uvjete za poslovanje iz Zakona, odnosno da sva lica koja zajednički obavljaju obrt ispunjavaju opće uvjete, a najmanje jedno od uključenih lica (pored općih) ispunjava i posebne uvjete. Obrtničku djelatnost može zajednički obavljati najviše deset fizičkih lica.

Međusobni odnosi i odgovornosti lica koja zajednički obavljaju obrt uređuju se pisanim ugovorom kojim se uređuju obavezni odnosi u ortakluku, a na koji se primjenjuju odredbe iz Zakona o obligacionim odnosima. Ugovor sklopljen za zajedničko obavljanje obrta potrebno je dostaviti nadležnom organu prilikom registracije, odnosno upisa u evidenciju obrtnog registra.

Kada se broj osnivača zajedničkog obrta svede na jednog, postoji mogućnost da obrt prestane sa radom, odnosno da se ugasi ili se može izvršiti preregistracija u samostalno obavljanje obrta.

O Autoru
manager.ba/akta.ba
Video
februar 2024
ASA Bolnica Sarajevo
DAN KARIJERA ZŠEM-a
Individualnim pristupom studentima, stvaramo ohrabrene mlade intelektualce
IVAN ŠIMIĆ, HERTRONIC
I uspješan poduzetnik i vrstan književnik
Savjeti