Kroz nekoliko nastavaka pokušavamo odgovoriti na pitanje - kako bolje upravljali zalihama? U ovom broju nastavljamo govoriti o ABC analizi i posebno o njezinoj interpretaciji.
Što još možemo iz ABC analize izvući? S obzirom da nije jednaka važnost svih artikala, ne možemo im davati jednaku „satnicu“ koju ćemo trošiti na njih, na njihovu analizu i naručivanje. Ovaj nam alat i ova analiza pomaže da se koncentriramo na one najvažnije artikle (tj. one koji nam donose najveću korist kroz promet ili kroz maržu) te definiramo različite pristupe za svaku grupu.
Niti jedna ozbiljna kompanija si ne može dozvoliti luksuz da artikle koji kumulativno čine 80% prodaje ili dobiti, tretira isto kao i one koji čine 5% ili manje. Zamislite koliko samo vremena trošimo na artikle, dobavljače ili kupce koji su totalno nevažni i/ili neprofitabilni. Jedna klijentica koja je voditeljica logistike u jednoj našoj proizvodnoj tvrtki, potužila mi se da ima problema sa prevelikim zalihama i tražila je savjet jer nije znala od kuda da počne. Kolega iz tvrtke - njihovog principala i vlasnika iz Italije joj je savjetovao da ako želi optimirati zalihe, mora napraviti ABC analizu. I, „ja sam napravila ABC analizu, i što sad?!“ I stvarno sama ABC analiza za sebe nije dovoljno. Ono što je nakon ABC analize potrebno je interpretirati rezultate analize i donijeti određene odluke koje će smanjiti troškove, skratiti vrijeme naručivanja ili pojednostaviti procese povezanih sa zalihama, ili sve od navedenog.
Generalno pravilo vrijedi da ćemo za A proizvode raditi detaljnu analizu te često i detaljno ažurirati podatke o potražnji dok ćemo za B proizvode obavljati samo rutinsku kontrolu i rutinsko ažuriranje. C proizvode možemo analizirati i vršiti ažuriranje na periodičnoj bazi.
Primjer ABC analize i primjene rezultata:
Kod jednog klijenta koji se bavi distribucijom poljoprivrednih strojeva, rezervnih dijelova te potrošnog materijala i pribora, smo kroz ovakvu analizu ustanovili da su zaposlenici trošili jako puno vremena na artikle koji su činili mali ili nikakav promet i razliku u cijeni. Rezultati ABC analize u toj tvrtki za kategoriju rezervnih dijelova pokazali su raspodjelu po ABC klasifikaciji kako slijedi:
ABC analiza za rezervne dijelove prema prometu:
ABC analiza za rezervne dijelove prema RUC-u:
Analiza je pokazala, kao što se može vidjeti iz priloženih tablica, da je za 80% prometa odgovorno 15% artikala ili 360 artikala prema klasifikaciji po prihodima odnosno 341 po klasifikaciji prema RUC-u, od ukupno 2377 artikala; 24-25% artikala ili blizu 600-tinjak artikala čini 15% prometa; i 60-61% artikala ili preko 1400 od ukupno 2377 artikala čini svega 5% prometa.
Prije ove analize osoba zadužena za naručivanje prolazila je kroz sve ove artikle (ne samo u kategoriji rezervnih dijelova, već u svim kategorijama) jedanput tjedno. To je bio zahtjevan i zamoran posao koji je oduzimao dosta vremena. Nakon podataka dobivenih ovom analizom menadžment ove tvrtke je donio odluku da se od tada pa nadalje samo za A artikle (njih 360 u kategoriji rezervnih dijelova) naručivanje radi jednom tjedno, a za ostale artikle (koji pripadaju B i C kategoriji) jednom mjesečno.
Ova je odluka pridonijela velikim uštedama u vremenu i mogućnosti koncentracije dodatnog vremena na one artikle iz A kategorije koji su zahtjevniji po pitanju predviđanja buduće prodaje (više o toj kategoriji kada budemo govorili o XYZ analizi).
Isto tako ukoliko nam je ova podjela pregruba postoji mogućnost da se svaka grupa podijeli na podgrupe (A1, A2, B1, B2, C1, C2). Kao kriterij za podgrupe možemo uzeti koeficijent obrtaja, na primjer (o koeficijentu obrtaja ćemo više govoriti u sljedećim nastavcima).
ABC analiza se isto tako može raditi, ne samo po kriteriju vrijednosti prodaje, nego i prema kriteriju vrijednosti ukupne marže (ili popularnog RUC-a – razlike u cijeni) tako da možemo pratiti važnost pojedinih artikala u odnosu na maržu koju on stvara u toku nekog vremenskog perioda. Što se tiče rasporeda artikala u odnosu na različite kriterije, može se reći da su artikli prilično ravnomjerno raspoređeni odnosno struktura artikala prema oba kriterija (RUC i vrijednost prodaje) trebali bi biti više-manje ujednačena (što je vidljivo iz našeg primjera).
Više o tome kako efikasno upravljati zalihama pročitajte u knjizi «Optimizacija zaliha u 6 koraka».
Autor preporučuje:
• 05.02.2018. – Rok za prijave na webinar: Upravljanje zalihama za profesionalce
• 18.04.2018. - 7. SCM konferencija - SUPPLY CHAIN MANAGEMENT 4.0
• 19.04.2018. - Trening: Warehousing Strategy, Design and Operation
Više detalja na www.logiko.hr na email: [email protected] ili na telefon +385 91 222 0123
Manager.ba je dnevni poslovni portal orijentiran isključivo pozitivnim vijestima iz ekonomije i biznisa. Loše vijesti i vijesti političke prirode se ne objavljuju. Pored predstavljanja dokazano uspješnih kompanija, portal pruža podršku mladim osobama i tvrtkama koje tek ulaze u svijet poduzetništva. S ciljem promocije poduzetništva malim i srednjim poduzećimo nudimo besplatnu promociju na portalu. Kroz rubriku Klub menadžera objavljujemo... Pročitaj više
Tečajna lista
 |
AUD |
Jedinica: 1 |
Jedinica: 1<br/>Kupovni: 1,216980<br/>Srednji: 1,220030<br/>Prodajni: 1,223080<br/> |
 |
EUR |
Units: 1< |
Units: 1<br/>Buy: 1.955830<br/>Middle: 1.955830<br/>Sell: 1.955830<br/> |
 |
HRK |
Jedinica: 100 |
Jedinica: 100<br/>Kupovni: <br/>Srednji: <br/>Prodajni: <br/> |
 |
CAD |
Jedinica: 1 |
Jedinica: 1<br/>Kupovni: 1,333338<br/>Srednji: 1,336680<br/>Prodajni: 1,340022<br/> |
 |
USD |
Jedinica: 1 |
Jedinica: 1<br/>Kupovni: 1,825356<br/>Srednji: 1,829931<br/>Prodajni: 1,834506<br/> |
 |
GBP |
Jedinica: 1 |
Jedinica: 1<br/>Kupovni: 2,307959<br/>Srednji: 2,313743<br/>Prodajni: 2,319527<br/> |
Najčitaniji post
TAGOVI
