ADMIR ČAVALIĆ
Kao liberalni ekonomist zalažem se za manje učešće države u ekonomiji i životima građana
Manager.ba BiH 25 travnja, 2018

Gost Kluba menadžera je Admir Čavalić, ekonomski analitičar, direktor i osnivač libertarijanskog udruženja „Multi“ Tuzla, te direktor „OPEN festivala“ Sarajevo. 

U sklopu projekta Klub menadžera predstavljamo vodeće ljude iz svijeta poduzetništva kao i stručnjake iz raznih oblasti koji našu svakodnevicu čine boljom i zanimljivijom. U državi i regiji, koja se nalazi na dnu europskih i svjetskih ljestvica, kada su u pitanju ekonomija i uvjeti poslovanja, razmjena pozitivnih priča i iskustava nam je svima izuzetno potrebna. Sigurni smo da ćete se iznenaditi koliko uspješnih ljudi živi oko nas. Neke od tih osoba poznajete, za neke niste nikada čuli. Možda vas nečija priča ili odgovor potakne da pokušate napraviti nešto slično ili više.

Admir Čavalić je ekonomski analitičar, direktor i osnivač libertarijanskog udruženja „Multi“ Tuzla, te direktor „OPEN festivala“ koji se svake godine održava u Sarajevu. Pored toga, angažovan je u obrazovanju, kao istraživač i predavač.

Udruženje „Multi“ je pionirska libertarijanska organizacija u Bosni i Hercegovini čija je osnovna misija promocija liberalnih, naročito ekonomsko-liberalnih ideja u našoj zemlji, ali i šire na prostoru Zapadnog Balkana. Udruženje djeluje od 2011. godine i do sada je u organizaciji udruženja realizovano na desetine projekata, sa preko 15.000 učesnika. U narednom periodu izdvajam projekat prevođenja knjige „Kapitalizam i sloboda“ Milton Friedmana na bosanski jezik, kao i „Katalaksija“ seminare koje već pet godina održavamo širom Bosne i Hercegovine.

Koji su najznačajniji ciljevi i uspjesi Udruženja?

Cilj je dodatno etablirati udruženje „Multi“ kao organizaciju koja je posvećena unaprjeđenju sloboda u Bosni i Hercegovini. Dugoročni planovi podrazumijevaju intenziviranje odnosa i suradnje sa donosiocima odluka u našem društvu, a kako bi se pokušalo raditi na tome da se naše ideje implementiraju i time osiguraju pretpostavke za ekonomski, ali i širi društveni prosperitet. Radimo i na formiranju mreže libertarijanskih organizacija iz zemalja Zapadnog Balkana, što otvara nove prostore za aktivizam.

Iako postoje brojni kriteriji uspjeha, poput broja učesnika na određenom programu, medijske pokrivenosti određenog projekta i slično, meni najdraži kriterij je onaj koji se odnosi na iskustva konkretnih ljudi sa kojima smo radili. Nerijetko susrećem osobe koje su uspjele u privredi, politici, nevladinom sektoru i akademskoj zajednici, a da su nekada davno prisustvovali našim događajima. Pritom se obično zahvale jer smo im promijenili percepcije po određenim pitanjima, nekome čak i čitav pogled na život. Tada osjećam uspjeh i sreću jer su upravo to plodovi našeg rada.

Šta je potrebno mladim ljudima da bi postali uspješni u BiH?

Čvrsto sam ubijeđen da je prije svega potreban poduzetnički mentalitet odnosno vizija da je im život nudi sve, a da je samo pitanje koliko će oni uzeti. Upravo je ovakav stav i način razmišljanja jedan od razloga zašto mlade osobe vole volontirati i raditi u udruženju „Multi“. Kroz projekte i aktivnosti mi im pokazujemo da je moguće uspjeti, bez obzira koliko barijera postojalo.

Kreirali ste mnoge projekte. Kako birate tim?

Bježim od dosadnih ljudi i dosadnog tima, tako da je osnovni kriterij za uspješan tim imati osobe koje su zanimljive, svaka na svoj način i koje se ne boje nego se raduju izazovima i novim iskustvima. Pored toga, bitno je da se međusobno slažu tj. da postoji sinergija koja omogućava da tim postiže dobre rezultate.

Kao analitičar, iznesite nekoliko teza o tome šta je ključno što bi se trebalo poduzeti kako bi se BiH našla na ispravnom putu, te kako riješiti jedan od najvećih problema – nezaposlenost?

U osnovi, dobrog analitičara čine dobre analize. Tačnije, vrijeme je najbolji pokazatelj da li ste bili upravu ili ne, odnosno koliko su vaše analize bile tačne. Kada je riječ o ekonomskim analizama, vjerujem da je potrebno imati šire poznavanje same ekonomske nauke, a u isto vrijeme biti maksimalno upućen u svakodnevna dešavanja u lokalnoj privredi i politici. Spadam u red liberalnih ekonomista, što podrazumijeva da se zalažem za manje učešće države u ekonomiji i životima običnih građana. Ovo se konkretno odnosi na promociju procesa liberalizacije, deregulacije i privatizacije, uz obavezno smanjivanje nameta i fiskalnu disciplinu vlasti.

Na dugi rok potrebno je smanjiti fiskalna opterećenja, naročito ona koja se odnose na rad. Ovim bi se povećala zaposlenost i visina realnih nadnica, te djelimično smanjio trend odlaska ljudi iz naše zemlje. Međutim, u kontekstu minimalnih finansijskih ulaganja odnosno neutralizacije pada budžetskih prihoda, najbolje mjere se odnose na one iz oblasti deregulacije. Potrebno je ukloniti bilo kakvu regulaciju poslovanja i to najvećim dijelom na nižim nivoima vlasti. Shodno podacima globalnog izvještaja o konkuretnosti, Doing Business izvještaja Svjetske banke, te dva indeksa o ekonomskim slobodama, jasno je da je ključni problem naše zemlje nizak stepen konkurentnosti i zbog toga ovo treba mijenjati kroz uklanjanje suvišne regulative. Ono što je dobro je da ovo ne košta, barem u kratkom roku i da svaki od budžeta ima dovoljno prostora da podrži ovaj proces. Naravno, za to je potrebno nešto više od budžetske spremnosti, poput političke volje i konkretnih znanja o potrebi deregulacije poslovanja.

Smanjivanje fiskalnih nameta na rad i uklanjanje barijera za zapošljavanje odnosno dereguliranje tržišta rada, moglo bi riješiti problem nezaposlenosti. Konkretno, mladoj osobi treba omogućiti da se što prije i lakše uključi na tržište rada (tokom studija ili ukidanjem prakse pripravničkog rada), te da može aktivno konkurisati ostalim učesnicima na tržištu rada (minimiziranjem uloge sindikata i kolektivnih ugovora). Ovo važi i za nezaposlene osobe i to naročito za one koje su dugoročno nezaposlene. Sa druge strane, potrebno je raditi na promociji poduzetničke kulture i uklanjanju barijera za bavljenje poduzetništvom. Većina poduzeća u razvijenim zemljama svijeta se odnosi na mikro, mala i eventualno srednja poduzeća, što znači da je riječ uglavnom o samozapošljavanju ili porodičnim biznisima. 

Jeste li optimistični kada je u pitanju budućnost BiH?

Jesam, jer vidim toliko prilika za ekonomski rast i razvoj, počev od investiranja, pa sve do korištenja specifičnog decentraliziranog uređenja zemlje. Također, EU integracije daju izvjesnu dozu optimizma, naročito u kontekstu mira i stabilnosti u regionu. Naravno, treba razumjeti da će eventualni ulazak u EU još više ubrzati trend odlaska ljudi iz naše zemlje. To je nešto kroz što su prošle zemlje poput Rumunije, Bugarske, sada Hrvatske.

Koje su bile glavne „lekcije“ koje ste naučili, a koje utiču na Vaš način poslovanja danas?

Postoji nekoliko „lekcija“ koje determinišu moj način življenja i obavljanja posla. Izdvajam neke od njih – bitno je putovati jer to proširuje naše horizonte i pomaže nam da bolje razumijemo svijet u kojem živimo; Mediji i svi ostali lažu kada kažu da je svijet loše mjesto za življenje. Istina je da nikada nije bilo bolje; Život je kratak i treba ga maksimalno iskoristiti. Ustvari je previše kratak da bi razmišljali o tome „šta drugi kažu“; Bitno je imati viziju i ostati dosljedan istoj. Čovjek bez vizije (sebe, porodice, društva, svijeta) je izgubljen i vrlo lako će postati žrtva vizija drugih; Na kraju, možda najvažnije je imati principe i posljedično miran san. 

Osim truda i zalaganja, o čemu nam svi govore, što je ono što je baš Vama pomoglo da uspijete? Šta smatrate svojim najvećim ličnim uspjehom do sada?

Duboko sam ubijeđen da je riječ o spletu različitih (tržišnih) okolnosti koji su mi omogućile da postanem ono što jesam. Ponosan sam što moji uspjesi nisu rezultat porodičnih, stranačkih i bilo kakvih drugih veza koje nažalost obično odlučuju da li će neko u BiH uspjeti ili ne. Zbog toga sam možda i slobodan javno izraziti svoje stavove i ubjeđenja. Kada je riječ o ličnom uspjehu, onda je to svakako rođenje kćerke Amine. Opet to je zajednički uspjeh supruge i mene.

Video
ENTREPRENEUR
Lekcije naučene iz više od 300 intervjua s poduzetnicima
INOVACIJE
Vertikalne farme za uzgajanje biljaka bez zemlje
ENTREPRENEUR
10 savjeta za efektivnu prezentaciju