Minimalno 300.000 radnika u narednih 10 – 15 godina će biti dio penzijskog sistema u našoj državi, a u istom tom periodu veliki broj ljudi će, ako se nastavi trend iseljavanja, napustiti državu. Postavlja se pitanje kako će ovi ljudi primati penziju ako nema tko da radi?

Ni pandemija korona virusa nije spriječila mlade da se iseljavaju pokazuju to i podaci iz publikacije "Utjecaj pandemije COVID-19 na migracije stanovništva u Bosni i Hercegovini”, koju su radili ekonomisti Faruk Hadžić, Admir Čavalić i Damir Bećirović.

Ako mladi napuste BiH neće biti ni novca od doprinosa

U Bosni i Hercegovini nedostaje strateški pogled na budućnost, smatra naš sugovornik Faruk Hadžić, ekonomski analitičar i dodaje:

"Zbog izostanka provedbe reformi u proteklim godinama dolazi do masovnih emigracija, prije svega mladih i progresivnih osoba, koji trebaju biti noseći sloj društva. Država svakako gubi iseljavanjem takvih osoba. Mlađe osobe koje napuste državu, više ne razvijaju našu ekonomiju, već isključivo ekonomije drugih zemalja. Tako država ostaje bez naplaćenih doprinosa i drugih poreza."

Da bismo smanjili trend iseljavanja Farukov prijedlog je da se usvoji model u kojem zaposleni radnici do 35 godina starosti neće plaćati nikakve doprinose i poreze na rad državi.

Logika je bila jednostavna kaže, ako ćemo ostati bez tih osoba, svakako nećemo imati korist kroz naplatu doprinosa. Zašto ih ne bi oslobodili bilo kakvih poreznih obaveza i pokušali zadržati u državi?

"Ostankom, država ima potencijal za dugoročni rast i razvoj, čime se može kompenzirati manja naplata doprinosa. Znajući ipak kako stvari funkcioniraju u državi, nisam veliki optimista da se tako nešto može desiti s trenutnim donosiocima odluka, jer ne razumiju kontekst u kojem se nalazimo. Ipak, možda dođe do promjena naredne godine što može biti prilika za nove progresivne snage da razmotre navedeni prijedlog", naglasio je Faruk.

Ukidanjem poreza i doprinosa za mlade došlo bi do povećanja plaća 

U slučaju provedbe ovog prijedloga, evidentno je da bi došlo do povećanja plaqća radnika, veće potrošnje i na kraju razvoja ekonomije i bolje naplate poreza. Na ovaj način bi se podigao standard građana, a time smanjio tempo iseljavanja.

Pitali smo Faruka ako se usvoji ovaj model da li bi poslodavci mogli nekako zloupotrijebiti ovu olakšicu nauštrb radnika.

"Ne, ako se zakonski definira u ugovoru o radu da radnik dogovara bruto platu. Bruto plata je onda ta koju će i dobiti radnik i na nju poslodavac nema nikakvog utjecaja, ako dođe do smanjenja poreza i doprinosa", kazao je za Akta.ba.

Poslodavci svjesni da moraju zadržati radnike

Ako mladi napuste državu sa svojim porodicama neće biti ni novca od PDV-a, a sve više su toga svjesni i poslodavci koji više nisu u prilici da mijenjaju radnike koji su nezadovoljni primanjima.

"Većina poslodavaca jeste svjesna problema. To često čujem u svakodnevnoj komunikaciji s njima. Međutim, mi imamo tri vrste poslodavaca u Bosni i Hercegovini. Prva grupa su oni koji mogu povećati plate, ali ne žele. Druga grupa su oni koji žele i povećavaju plaće. Treća grupa su oni koji bi željeli da povećaju plaće, ali ne mogu", pojašnjava Faruk i dodaje:

"U prvoj grupi se uglavnom nalaze poslodavci koji ostvaruju značajnu računovodstvenu dobit i gdje još uvijek ima značajan broj niskokvalificiranih radnika na evidenciji službi za zapošljavanje. Oni nemaju bilo kakav interes da povećaj plate, jer su plaće za njih trošak. Druga skupina je svjesna kretanja na tržištu i povećavaju plaće radnicima, što im povećava troškove poslovanja, ali u razgovoru s njima, kažu mi da im je bolje imati i veće troškove, pa možda kratkoročno biti u minusu, nego da puste da radnik ode zbog plate u drugu državu. Treća skupina radnika je slična drugoj, ali jednostavno nemaju mogućnosti da povećavaju značajnije plaće radnika zbog visokih poreza i niske produktivnosti sektora u kojem se nalaze. Sve se na kraju vrti oko poreza i doprinosa koje uzima država".

Da bi ova inicijativa konačno zaživjela i smanjio se egzodus mladih parlamenti entiteta i izabrani zastupnici moraju raditi na ovome. Ako ne pokažu veći interes teško da će mladi ostati u državi koja im za puno radon vrijeme nudi minimalnu platu s kojom ne mogu pokriti ni osnovne životne potrebe.

Poređenja radi potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za oktobar 2021. godine iznosila je 2.101,71 KM, a prosječna neto plaća za kolovoz/august u BiH koju je objavila Agencija za statistiku BiH bila je 1007 KM.