Pčelari Amina Muharemagić iz Tuzle i Goran Mirjanić iz Gradiške kažu da su nakon izbijanja pandemije primijetili znatan porast opće svijesti o važnosti zdravog načina života i potrebi da se ojača imunitet.

Povećana potražnja za proizvodima od meda i mjere suzbijanja pandemije, izazovi su koje domaći pčelari uspješno premašuju.

Pčelari Amina Muharemagić iz Tuzle i Goran Mirjanić iz Gradiške kažu da su nakon izbijanja pandemije primijetili znatan porast opće svijesti o važnosti zdravog načina života i potrebi da se ojača imunitet.

Tijekom zadnje dva tjedna ožujka/marta, kako je rekla Muharemagić, potražnja za medom i drugim pčelarskim proizvodima se udvostručila u poređenju s istim periodom prošle godine.

-U jednom momentu smo bili u stanju prodati sav med koji imamo. Problem je u tome što je 2019. bila loša godina za proizvodnju meda, te su nam se zalihe počele smanjivati – rekao je Mirjanić.

Sweden/USAID FARMA II projekt je podržao „BeeMed“ i „Košnicu“ u uspostavljanju i razvoju poslovanja. Projekt im je pomogao u nabavci opreme neophodne za proširenje proizvodnje i širenje mreže kooperanata, u razvoju brendova (BeeMed i Med Medeni) i u promociji njihovih proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu te online.

Muharemagić vodi „BeeMed“, koji otkupljuje, pakuje i prodaje proizvode za više od 140 farmera iz cijele Bosne i Hercegovine, a Mirjanić „Košnicu“ koja plasira repromaterijal za pčelarstvo i također proizvodi svoj i sakuplja med od nekih 50 pčelara iz sjeverne Bosne u blizini granice s Hrvatskom.

-Naši najveći problemi su bili smanjena mogućnost kretanja i nizak nivo zaliha meda i ambalaže. Nismo bili spremni za pandemiju. Kao prvo, mjere prevencije su onemogućile kretanje mnogim farmerima i pčelarima starijim od 65 godina. A kao drugo, kako je potražnja naglo skočila počeli smo ograničavati količine koje dostavljamo kako bi zadovoljili potrebe što većeg broja klijenata – rekla je Muharemagić.

Mirjaniću je problem bio to što mu se gotovo zaustavila direktna prodaja pčelarske opreme i pribora klijentima iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Mađarske, što čini 70 posto njegovog poslovanja.

Oboje su uspjeli prebroditi ovu situaciju. Muharemagić je kazala da su se, nakon prvobitnog šoka, regrupirali.

-Neke od mjera su izmijenjene kako bi farmerima i pčelarima bilo omogućeno da obavljaju svoje aktivnosti, a mi smo im počeli ići u posjetu kako bi preuzeli njihove proizvode i sirovine. Uz malo vremena i potrage na tržištu uspjeli smo nabaviti i ambalažu koja nam je bila potrebna za pakovanje i prodaju naših proizvoda – dodala je.

Mirjanić je svoj fokus preusmjerio na pčelarstvo. Vratio se radu s košnicama, dok su se njegova djeca i supruga okrenuli online promociji i prodaji meda i drugih pčelinjih proizvoda. Dodao je da je zadovoljan njihovom prodajom preko Facebooka.

Pčelarstvo je, kako je kazala Muharemagić, najbolja stvar kojom se ovih dana možete baviti. To znači da ste u prirodi, podrazumijeva socijalno distanciranje, a svi pčelinji proizvodi kao što je med, matična mliječ, propolis jako zdravi i dobri za poboljšanje imuniteta.

-Covid-19 pandemija na kraju ipak nije utjecala na rad pčelara u Bosni i Hercegovini i čini s da su oni još vrjedniji i zauzetiji dok se nose s izazovima poslovanja tijekom pandemije. Inicijalni skok potražnje za medom se normalizirao u drugoj polovini travnja/aprila i sada prati ustaljenu krivulju. Ona počinje rasti u oktobru, a spušta se krajem travnj/aprila, taman na vrijeme da se proizvedu nove količine meda od svibnja/maja do rujna/septembra- saopćio je Sweden/USAID FARMA II tim.