MEDIJI
Najveće prijetnje točnosti informacija influenceri su i političari
Manager Svijet 10 kolovoza, 2025
influenceri

Tradicionalni mediji gube utjecaj u Sjedinjenim Američkim Državama. Prvi put većina ljudi pristupa vijestima putem društvenih mreža i video platformi.

 

Prema izvješću Reutersova instituta, takva promjena doprinosi širenju dezinformacija. Više od polovice ispitanika kaže kako su zabrinuti za svoju sposobnost razlikovanja istine od laži kada je riječ o vijestima na internetu.

Influenceri i internetske osobnosti smatraju se najvećom globalnom prijetnjom, zajedno s nacionalnim političarima. Oba čimbenika navelo je 47% ispitanika.

Na regionalnoj razini, zabrinutost zbog influencera najizraženija je u afričkim zemljama poput Nigerije i Kenije, dok se političari vide kao najveća prijetnja u SAD-u, Španjolskoj i velikom dijelu istočne Europe, uključujući Srbiju, Slovačku i Mađarsku.


Chatbotovi kao izvori vijesti

AI chatbotovi i slična sučelja počinju se pojavljivati kao izvor vijesti, iako u maloj mjeri. Samo 7% ispitanika reklo je da ih koristi za vijesti svaki tjedan, a njih 15% kod osoba mlađih od 25 godina.

Publika u većini zemalja i dalje je skeptična prema korištenju umjetne inteligencije u vijestima. Ima više povjerenja kada su ljudi uključeni u proces.

"Ovi podaci mogu pružiti određenu utjehu novinskim organizacijama koje se nadaju kako bi umjetna inteligencija mogla povećati vrijednost vijesti koje su stvorili novinari", navodi se u izvješću.

"U tom smislu otkrivamo kako ljudi i dalje najčešće navode pouzdane novinske brendove, uključujući javne servise u mnogim zemljama, kao mjesto na koje odlaze kada žele provjeriti je li neka informacija točna ili lažna. Zajedno sa službenim (vladinim) izvorima."

Ovo je važno za sve dobne skupine, iako mlađi ljudi proporcionalno više koriste i AI chatbotove i društvene mreže za provjeru informacija nego starije generacije.


Mreže napreduju u polariziranim zemljama

Izvješće ističe nacionalne razlike, pri čemu se SAD kreću prema internetskim izvorima vijesti bržim tempom od ostatka svijeta.

Postotak onih koji navode društvene mreže kao svoj glavni izvor vijesti relativno je nepromijenjen u Japanu i Danskoj. Porastao je u zemljama s polariziranom politikom, poput Velike Britanije (20%) i Francuske (19%).

Ali kada je riječ o ukupnoj ovisnosti, čini se kako su SAD na drugačijem putu. Pridružuju se skupini zemalja iz Latinske Amerike, Afrike i dijelova Azije. Tamo su društvene mreže i politička polarizacija već dulje dio svakodnevice.


Utjecaj podcastera

Postoji i izražen trend prema alternativnim medijima koje vode pojedinci, pri čemu više od jedne petine američkih ispitanika navodi kako su naišli na vijesti ili komentare popularnog podcastera Joea Rogana tijekom tjedna nakon inauguracije Donalda Trumpa – uključujući neproporcionalno velik broj mlađih muškaraca.

U međuvremenu, 14% isto je reklo za bivšeg voditelja Fox Newsa Tuckera Carlsona. Među drugim često praćenim osobama su Megyn Kelly, Candace Owens i Ben Shapiro s desnice, kao i Brian Tyler Cohen i David Pakman s ljevice. Velika većina najutjecajnijih kreatora koji se bave politikom su muškarci.

Donald Trump se u velikoj mjeri ulagivao podcasterima i YouTuberima, dok je istodobno ograničavao pristup tradicionalnim medijima na konferencijama za tisak. Ovo je dodatno potaknulo nepovjerenje.


Prednosti i mane alternativnih sustava

U zemljama u kojima je sloboda medija ugrožena, alternativni informativni sustavi mogu predstavljati priliku za svježe perspektive i izazvati represivne vlasti u najboljem smislu. Istodobno, ove promjene mogu pridonijeti rastu političke polarizacije i grubosti u internetskim raspravama, navodi Reutersov institut.


Forbes| Forbes Crna Gora | Manager.ba

 


 

  • brzorastuće kompanije
  • fmcg
  • fmcg
  • brzorastuće kompanije
Povezani članci

1

2

  • fmcg
  • brzorastuće kompanije
Video
BOJAN SPASOJEVIĆ, DENDROLOG
Bilo bi sjajno kada bi Mostar dobio pravi arboretum
VEDRAN ŠIMUNOVIĆ, INTERA TP
U Mostaru ima posla za sve koji žele raditi
SLAVKO SIĆ, HOLDINA
Nafta, struja i cijene: Što nas čeka?