Devet od deset ljudi u svijetu želi oporezivati superbogate kako bi se financirale javne usluge. No gdje su u Europi građani najskloniji podržati oporezivanje bogatih?
S rastućom nejednakošću, porez na bogate sve je češća tema, a najbogatiji pojedinci često su kritizirani jer u javne financije doprinose manje od običnih poreznih obveznika.
Istraživanje koje su naručile nevladine organizacije Oxfam i Greenpeace pokazalo je kako su Filipinci globalno najviše skloni podržati oporezivanje superbogatih kako bi omogućili povećanu državnu potrošnju na javne usluge i borbu protiv klimatskih promjena.
Nevladine se organizacije zalažu za snažnije globalno oporezivanje bogatih kako bi se pomoglo više od 3,7 milijardi ljudi – skoro polovici svjetske populacije – koji žive u siromaštvu. S druge strane 3.000 milijardera na svijetu su u posljednjih deset godina povećali svoje bogatstvo za 6,5 bilijuna dolara (5,5 bilijuna eura).
Istraživanje, koje je obuhvatilo podatke različitih političkih opredjeljenja, razina prihoda i dobnih skupina, provedeno je u svibnju 2025. u 13 zemalja, među kojima su Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, Francuska, Njemačka, Italija i Španjolska.
Cilj mu je bilo ispitati kolika je razina javne potpore oporezivanju superbogatih kako bi se omogućila veća državna potrošnja na javne usluge poput zdravstva, školstva i ulaganja u obnovljive izvore energije.
Među europskim zemljama obuhvaćenima istraživanjem, Italija je pokazala najveću potporu za sve vrste javnih usluga. Najpopularnija mjera, koju podržava 94% stanovništva, bila je oporezivanje superbogatih radi boljeg zdravstvenog sustava. Tu je ideju podržalo 91% stanovništva u Španjolskoj, 90% u Francuskoj, 89% u Ujedinjenom Kraljevstvu i 85% u Njemačkoj.
Slično popularna bila je i ideja zatvaranja poreznih rupa kako bi spriječilo bogate pojedince i međunarodne korporacije koristiti porezne oaze, a tako prikupljene poreze iskoristiti za poboljšanje javnih usluga. Ovu mjeru podržalo je 94% građana Italije, 91% u Ujedinjenom Kraljevstvu, 90% u Španjolskoj i Francuskoj te 86% u Njemačkoj.
Nemaju sve svrhe istu potporu
Najmanje popularni razlozi za prikupljanje poreza od superbogatih bili su povećana ulaganja u obnovljive izvore i bolja izolacija kuća. U Njemačkoj je 18% ljudi bilo protiv podizanja poreza superbogatima kako bi se povećala državna ulaganja u obnovljive izvore energije, dok je 75% podržalo tu ideju. U Francuskoj je 16% bilo protiv, a 79% za, dok je u Ujedinjenom Kraljevstvu 16% bilo protiv, a 80% za. U Španjolskoj je omjer bio 15% nasuprot 81%, a u Italiji 10% prema 88%.
Potpora boljoj izolaciji kuća u ovom kontekstu naišla je na neodobravanje 28% građana u Njemačkoj, 22% u Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu te 20% u Francuskoj i Španjolskoj.
Drugo istraživanje pokazuje jednako široku potporu oporezivanju bogatih. Prema Eurobarometru, 80% građana EU-a izjavilo je kako bi podržalo da velike multinacionalne kompanije plaćaju minimalan porez u svakoj zemlji u kojoj posluju. Skoro dvije trećine (65%) ispitanih podržalo bi uvođenje poreza za najbogatije. Najveća potpora zabilježena je u Mađarskoj (78%), Bugarskoj i Hrvatskoj (obje 71%).
Gdje u Europi već oporezuju bogate?
Prema podacima washingtonskog međunarodnog istraživačkog instituta Tax Foundation, samo manjina europskih zemalja primjenjuje poreze na bogatstvo.
Porezi na neto bogatstvo, koji se obračunavaju na ukupnu imovinu pojedinca (umanjenu za dugove), postoje u Norveškoj, Španjolskoj i Švicarskoj, dok porezi na određenu imovinu postoje u Francuskoj, Italiji, Belgiji i Nizozemskoj.
U međuvremenu, Oxfam ističe kako sve više raste potpora prijedlogu G20 za oporezivanje ultrabogatih. Prema tom prijedlogu, pojedinci s bogatstvom većim od milijardu dolara (860 milijuna eura) plaćali bi godišnje minimalni porez u visini od 2% svog bogatstva.
Španjolska je također pokazala odlučnost smanjiti nejednakost i u srpnju se pridružila Brazilu i osnovala novu globalnu koaliciju za oporezivanje superbogatih. Pozvali su i druge zemlje priključiti se raspravi i stvoriti progresivan globalni porezni sustav.
"Oni ukazuju na surovu stvarnost: najbogatijih 1% svjetske populacije posjeduje više od 95% čovječanstva zajedno“, priopćile su Ujedinjeni narodi pohvalivši potez tih zemalja.
Izvor: Euronews
Prijevod i obrada: Manager.ba
