Uveo je velike naslovnice, ilustracije, serijske priče i posebne dodatke, što je označilo početak modernog masovnog novinarstva.
Joseph Pulitzer rođen je 10. travnja 1847. u mjestu Makó u tada Ugarskoj, a danas Mađarskoj, u obitelji mađarsko-židovskog podrijetla. Njegov otac Fülöp, trgovac žitaricama, osigurao je obitelji solidan život, no nakon njegove smrti obitelj je zapala u financijske poteškoće.
Sa 17 godina, 1864., Pulitzer je emigrirao u Sjedinjene Američke Države i ratovao na strani Unije tijekom Američkog građanskog rata. Nakon rata kratko je radio razne poslove u St. Louisu, među njima i u listu Westliche Post na njemačkom jeziku. Bio je to početak njegova novinarskog puta.
Uspjeh u nakladništvu
Pulitzer je 1878. godine kupio list St. Louis Post & Dispatch i spojio ga u St. Louis Post-Dispatch, koji će ubrzo postati vodeće glasilo Missourija. Imao je poseban stil – spoj istraživačkog novinarstva i snažnih naslova koji su privlačili pažnju čitatelja. Uvijek je naglašavao kako novine moraju služiti običnim ljudima, razotkrivati korupciju i braniti javni interes.
Godine 1883. preselio se u New York i kupio tada slabo prodavani list New York World. Pod njegovim vodstvom list je doživio ogroman uspjeh – naklada je narasla s 15 tisuća na više od pola milijuna primjeraka. Uveo je velike naslovnice, ilustracije, serijske priče i posebne dodatke, što je označilo početak modernog masovnog novinarstva.
Senzacionalizam i "žuto novinarstvo"
Iako je bio poznat po borbi protiv korupcije i zagovaranju slobode tiska, Pulitzer nije bio bez kritika. Posezao je sve više za senzacionalnim naslovima i dramatičnim prikazima događaja, kako bi privukao čitatelje. Zbog toga ga u povijesti često vežu s pojmom "žutog novinarstva". Posebno se intenzivno služio njim u razdoblju kada je konkurirao Williamu Randolphu Hearstu i njegovom listu New York Journal.
Ipak, Pulitzer je ostao dosljedan ideji kako novinarstvo mora imati i društvenu ulogu – biti čuvar javnog interesa i sredstvo borbe protiv nepravde.
Nasljeđe i Pulitzerova nagrada
U kasnim godinama povukao se iz javnog života zbog narušenog zdravlja, no nastavio je nadzirati svoje novine. Umro je 29. listopada 1911. u Charlestonu u Južnoj Karolini. U oporuci je ostavio veliki dio bogatstva Sveučilištu Columbia za osnivanje škole novinarstva i ustanovljenje godišnje nagrade za izvrsnost u novinarstvu, književnosti i glazbi – Pulitzerove nagrade, koja se dodjeljuje od 1917. godine
Manager.ba













