Andrew Carnegie predvodio je ekspanziju američke industrije čelika i željeznica potkraj 19. stoljeća, bio je jedan od najvećih filantropa svog doba, borac za svjetski mir, znanost, obrazovanje – i bio čovjek koji odgovoran za izgradnju 2.509 javnih knjižnica.

Andrew Carnegie rođen je na današnji dan 1835. godine. Iz Škotske je stigao u SAD 1848. godine kada je imao 13 godina. Tada je bio samo siromašni dječak koji je pomagao svojoj obitelji povremeno radeći u tvornici pamuka. Vremenom, uz puno napornog rada (i nešto sreće), osnovao je US Steel, prvu kompaniju na svijetu koja je dosegla vrijednost od milijardu dolara. US Steel je prodao 1901. godine, a njegovo je bogatstvo doseglo svoj ​​vrhunac – vrijednost ekvivalentnu 75 milijardi današnjih dolara.
Carnegie je autor članka "Bogatstvo" iz 1889. godine, poznatog i kao "Evanđelje bogatstva", članka koji se do današnjeg dana smatra osnovom za sve one koji žele voditi filantropski život. Bio je možda i prvi čovjek u SAD-u koji je javno rekao kako bogati imaju moralnu obvezu pokloniti svoje bogatstvo prije smrti, odnosno, vratiti ga u ruke naroda.

Uspostava besplatnih javnih knjižnica bila je jedan od njegovih glavih interesa, a cilj mu je bio obrazovanje učiniti dostupnim svim slojevima društva. U to vrijeme, u svijetu je bilo tek nekoliko javnih knjižnica, a nakon što je Carnegie Corporation investirala u projekat 56 milijuna dolara, svijet je postao bogatiji za 2.509 novih knjižnica.

"Ja sam se rodio u bijedi, pa ipak ne bih svoje djetinjstvo mijenjao za ono bogataških sinova. Što oni znaju o obiteljskoj radosti? Što znaju o majci koja radi kao guvernanta, pralja, kuharica, učiteljica, a koja je ujedno i uzorna supruga”, pitao se Carnegie.

Tijekom života, prihvatio je činjenicu kako bogati imaju dužnost podijeliti svoje bogatstvo prije smrti, obično kroz filantropske napore. Posljednjih 18 godina svog života proveo je otvarajući brojne udruge poput 7.000 crkvenih institucija, Carnegie institut u Pitsburgu, Carnegie fondaciju za promicanje obrazovanja, Carnegie Endowment koji se borio za svjetski za mir, kao i izgradnju javnih knjižnica diljem svijeta na čijem je ulazu pisalo "NEKA BUDE SVJETLO".

Do kraja svog života, uspio je donirati skoro 90 % svog bogatstva.

Biz Life | Manager.ba