"Najprihvatljivije rješenje je korištenje miksa obnovljivih izvora koji će vremenom potpuno zamijeniti energiju dobijenu iz fosilnih goriva, a neophodan je integralni pristup, koji podrazumijeva integraciju novih energetskih rješenja u sve sektore"... 

Na prošlotjednom Samitu energetike u Trebinju održano je sedam panela i početna plenarna sesija. 

Još četvrt stoljeća termoelektrana

Tijekom plenarne sesije na temu klimatskih promjena i utjecaja na stabilnost elektroenergetskog sektora zaključeno je kako su klimatske promjene najintezivnije u urbanim središtima i kako se mora voditi računa oko zastupljenosti zelenih površina i sadnje parkovskog drveća koje bi imali funkciju prilagođavanja na klimatske promjene.

Uvažavajući našu opredijeljenost u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena, moramo tražiti rješenja koja će ublažiti klimatske promjene, zaustaviti porast ugljen-dioksida i omogućiti postepenu dekarbonizaciju, te povećanje udjela obnovljivih izvora i stabilnost opskrbe električnom energijom, zaključeno je.

Najprihvatljivije rješenje je korištenje miksa obnovljivih izvora koji će vremenom potpuno zamijeniti energiju dobijenu iz fosilnih goriva, a neophodan je integralni pristup, koji podrazumijeva integraciju novih energetskih rješenja u sve sektore.

Očekuje se kako će do 2050.godine prestati proizvodnja termoenergije na ovim prostorima.

"Mi smo regija koja ne plaća karbonsku taksu u Europi i naloženo je svim državama lokalno uvesti taksu ako se to može, a ako ne onda će doći vrijeme kada ćemo morati plaćati u europski proračun naknadu na emisiju ugljičnog dioksida”, rekao je direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović.

Stabilnost sustava

Stabilnost elektroenergetskog sustava, posebno pri zahuktaloj integraciji obnovljivih izvora energije, mora se graditi kroz nove prijenosne interkonekcije i razvoj skladišnih kapaciteta.

"Skladištenje energije u nacionalnom i regionalnom kontekstu dobija sve više na imperativu zbog istih ili sličnih vremenskih uvjeta u okviru jedne regije što umanjuje amortizaciju energetskog debalansa korištenjem isključivo prijenosnih interkonekcija”, zaključeno je na SET.

Prilikom razmatranja balkanskog energetskog blackouta, odnosno nestanka električne energije 21. lipnja prošle godine u četiri zemlje regije, zaključeno je kako tržište električne energije u regiji i integracija obnovljivih izvora energije dovode do izazova prijenosnim mrežama koje će u budućnosti operatori prijenosnih sustava morati rješavati kroz međusobnu suradnju i bolju koordinaciju.

PPA ugovori

PPA ugovori pozitivno utječu na veliku volatilnost tržista, deriskiraju proces realizacije projekata OIE i u načelu omogućavaju održivu zelenu energetsku tranziciju, čulo se na konferenciji.

Ugovori moraju omogućiti benefit i prodavcu (OIE) i kupcu električne energije, trgovcu ili industrijskom potrošaču, te je definiranje proizvoda prihvatljivog za obje strane ključno za zaključenje jednog PPA.

Prognoza je kako će do 2030. godine u zemljama EU izgraditi novih 500 GW instaliranog kapaciteta kroz PPA aranžmane. 

“Kako bi osigurali veću integriranost OIE moramo raditi dalje na fleksibilnosti sustava. Rješenja kao što su skladišta i baterijska skladišta, kao i upravljanje potrošnjom su krucijalna. I dalje postoji puno prepeka kako u smislu mrežnih pravila tako i u smislu automatizacije mreže za široku primjenu tih rješenja. U EU se fokus subvencionisanja upravo pomjera ka baterijskim skladištima i to je nešto što će se dešavati u našem regionu u budućnosti”, zaključeno je na SET.

Kada je u pitanju dekarbonizacija gospodarskih društava zaključeno je kako kompanije koje na vrijeme investiraju u zelene tehnologije i održive proizvodne procese, ove promjene mogu iskoristiti kao priliku za razvoj, smanjujući svoje emisije, troškove, te ostvarujući konkurentske prednosti na EU tržištu.

"Uvođenje usuglašenog regionalnog pristupa prema EU ETS može poboljšati konkurentnost zemalja Zapadnog Balkana, omogućiti lakše prilagođavanje EU klimatskim politikama i potaći industrije na ulaganja u zelene tehnologije i smanjene emisije, čime bi se olakšala energetska tranzicija”, navodi se u zaključcima.

Nužno je i da se države fokusiraju na reforme koje će dovesti do spajanja tržišta električne energije sa EU tržištem, te izrade jasan plan za provedbu ostalih zahtjeva.

Manager.ba