Evaluacijom do održivih rezultata
Urbani ili ruralni razvoj? U što ulagati?
Manager Projekti 18 lipnja, 2020
Izvor fotografije:
pixabay.com

U prošloj kolumni pričali smo o kohezijskoj politici kao instrumentu za poticanje razvoja. Cilj kojemu se teži je izjednačavanje životnog standarda stanovništva, odnosno dovođenja standarda življenja na razinu ekonomske i socijalne nejednakosti koja je društveno prihvatljiva. Jasno je da postojeće razlike nije moguće izbrisati, ali želi se pokušati smanjiti negativne posljedice lošeg smjera razvoja. Kako to postići?

 

PROČITAJTE JOŠ: Prvi korak u pripremi dobrog projekta!

 

Prva pomisao veže se uz ulaganje u ruralni razvoj.

Nedostatak sadržaja, slaba povezanost, loša infrastruktura, sve su to primjeri stvarnih potreba za ulaganjem u ova područja i razumljivo je da su visoko na listi prioriteta razvoja.

Dugo vremena se smatralo da je upravo ulaganje u ruralni razvoj pravi put za napredak.

 

 

Međutim, evaluacija rezultata pokazala je potrebu za promjenom i naglasak se ponovno stavlja na gradove. 

Zašto? Pokazalo se da ruralna područja teško mogu nositi 'breme' pokretača razvoja jedne regije.

Unatoč ulaganjima i pomaku u razvoju ruralnih područja, nastavljaju se migracije u gradove. Ipak su gradovi ti koji su centri povezivanja, pokretači kreativnosti i inovacija i nositelji razvoja.

Sadržaji koji se nude, privlačni su mladim ljudima, poslovi koji se nude daju sigurnost.

https://www.instagram.com/p/CBcfJSQpF5U/?igshid=1wf7ss7u6yxl6 

Naizgled, sve su to prednosti urbanih područja, ali one imaju visoku cijenu.

Danas više od polovine svjetskog stanovništva živi u gradovima, a smatra se da bi do 2050. taj broj mogao narasti čak i do 70%.

To stavlja veliki ekonomski, društveni i ekološki pritisak na gradove.

Nepoželjne posljedice brzog razvoja za okoliš često se spominju kao sada već dobro poznati  'karbonski otisak', a izrazite razlike između bogatih i siromašnih (socijalna polarizacija) nameću se kao jedan od ključnih problema urbanog razvoja.

 

 

Nagli porast stanovništva rezultirao je izuzetno kompleksnim problemima siromaštva i doveo do nezaposlenosti.

Podjele unutar društva i pojedinih dijelova grada ('kvartovska' podjela) dovele su do opasnosti koje se nužno moraju rješavati i svrstavaju se u prioritete zajedno sa gospodarskim problemima.

Gradovi su postali toliko 'veliki' da se više ne može govoriti samo o gradovima, već se u njihov razvoj nužno uključuju i prigradska područja i zapuštene četvrti. 

Bosna i Hercegovina je relativno mala zemlja za ovako velike probleme, ali i naši gradovi već podliježu posljedicama prenapučenosti.

Postojeća infrastruktura teško prati razvoj i nužna su obimna ulaganja u temeljne promjene. Kojim putem trebamo krenuti?

Možda je ovo pravo vrijeme da učimo od drugih. Već sada se trebamo okrenuti višedimenzionalnom (holističkom) pristupu problematike razvoja gradova.

Intervencije koje se provode trebaju biti usmjerene u razvoj funkcionalnih urbanih područja.

Potrebno je jače povezati grad i okolne općine u jedno funkcionalno područje kako bi se okrenulo od konkurentnog načina djelovanja.

Nužno je shvatiti da su nam interesi zajednički i raditi na uključivosti i participativnosti sviju. 

Vjerujem da bismo se svi složili da je proizvodnja jedino što može spasiti gospodarski razvoj, ali postalo je jasno da socijalnu uključenost više ne možemo razdvojiti od konkurentnog gospodarstva i to se ne smije zanemariti.

Još jednom se potvrdilo da ni jedan dio razvoja nije odvojen, urbani i ruralni razvoj ne idu jedan bez drugoga.

Možda je pravi put ka mirenju ovih različitih 'interesa' okrenuti se i sitnijim tzv. 'soft' projektima koji će dati vidljive (opipljive) pozitivne učinke i utjecati na socijalnu povezanost stanovništva, a ne samo velikim projektima koji ipak trebaju duži period da bi dali svoj stvarni doprinos.

 

Najbolji način je zajedničko djelovanje i uključenost sviju u problematiku, ako želite podijeliti svoje mišljenje ili pratiti svakodnevne objave o sličnim temama pridružite mi se na instagram profilu @evaluatorbih

Andrijana Vučić

Autor opis: 
Prehrambeni tehnolog,magistrirala na sveučilištu u Sarajevu. U 16 godina radnog iskustva usko vezana uz oblast kontrole hrane i jačanja kapaciteta sustava. Evaluatorica u procesu pisanja i pripreme projekta.
Slika autora: 
O Autoru
Manager
Najnovije vijesti
Video
ALISA GEKIĆ, LINK
LiNK je kreirao više od 4.000 radnih mjesta
"IMAM IDEJU" - MARIJA ĆEŠKIĆ
Coralov "Marshal plan" i branding Hercegovine mogu biti rješenje
IVICA JAKIĆ
Od fotografa glazbenih zvijezda do vizionara goriva budućnosti