Ipak se okreće ... ili kako to rade u svijetu
Lokalno proizvedena hrana ili jeftinija hrana? 5 razloga zašto izbor nije tako jednostavan, posebno u doba korone!
Manager Diplomacija biznisa 26 lipnja, 2020
Izvor fotografije:
Savršena hrana u savršenim piramidama, izvor: pixabay.com

Definicija lokalno proizvedene hrane nije ista ako živite u Houstonu i ako živite u Mostaru. Naravno da lokalna hrana nije sve što na tržnicama kupujete od ljubaznih teta koje vas uvjeravaju kako sve što prodaju raste eto tu, iza brda. Posebno kad već u rano proljeće nude šipak veličine nogometne lopte ili divovske lubenice. 

 

PROČITAJTE VIŠE: 6 i ½ razloga zašto bicikl treba biti vaše novo najdraže prijevozno sredstvo po gradu!

 

Stoji i to kako lokalno ne znači i organsko. Dozvoljavamo da smatrate i kako insistiranje na lokalnom može biti pomodarstvo. Slažemo se kako lobiranje da se kupuje lokalna hrana može prikrivati i neke druge, marketinške ili političke ciljeve. 

Lokalno također, ima i svoju, obično višu, cijenu.

Pandemija korona virusa unijela je velike promjene u načinima na koje smo funkcionirali jako dugo vremena. Pandemija je ili već negativno utjecala na naše financijske resurse, ili imamo razloga vjerovati kako će ti resursi biti ograničeni u skoroj budućnosti. Sve to dodatno usložnjava dilemu: da li nabavljati lokalno i tako pomoći i sebi i lokalnim uzgajivačima ali pri tome plaćati višu cijenu?

Čini se kao pravi trenutak da se prisjetimo koje su to prednosti lokalno proizvedene hrane:


1. Znate odakle hrana dolazi 

Vjerovali ili ne, znati odakle točno dolazi vaša hrana je privilegija. Nabavljate li lokalno, u stanju ste vrlo precizno odrediti porijeklo onoga što jedete. Ili ste u poziciji lako saznati ima li uopće pčela i košnica tamo odakle nabavljate pravi med. 

Možete, ako to baš želite, osobno provjeriti da li se kokoši čija jaja konzumirate slobodno šetaju na svježem zraku, ili su nepomične u kavezima i jedu ... Zapravo, ne želite ni znati čime se sve hrane kokoši ali i druge životinje na velikim industrijskim farmama. 


2. Hrana manje putuje

Hrana koja na putu do vašeg stola mora preploviti dva oceana i tri mora po svoj je prilici ubrana puno prije svog zrenja. Putem je izgubila i nešto od svojih hranljivih vrijednosti. No, to je tek pola priče. Da vi ne biste daleke putnike odmah prepoznali za ono što jesu, takva hrana se putem dodatno tretira. Za sazrijevanje se koristi etilenska para. Za održavanje mladolikog izgleda koriste se različiti premazi i vosak. 

Sve to dolazi nakon što se u uzgoju obilato koriste pesticidi koji produžuju rok trajanja.

Postoji i lošija mogućnost. Hrana koja izvrsno podnosi daleka putovanja i dugo ostaje svježa takve dobre karakteristike u pravilu duguje metodama genetskog inženjeringa.


3. U sezoni ima najveću vrijednost

Raštika ima najviše kalcija u zimskim mjesecima. Želite li veću preciznost, raštika ima najviše kalcija onog dana u godini kada se zemlja na kojoj raste prvi put smrzne. Upravo tog istog dana, ako se baš mora odabrati samo jedan jedini, raštika je i najukusnija. 

Razumijemo da protivnici sezonskog principa ishrane mogu reći kako je na zemaljskoj kugli uvijek negdje sezona za nešto. Potpuno razumijemo i povremenu želju za dalekim i egzotičnim. Sve je u redu dok birate mudro. Avokado iz Meksika je logičan izbor, nije baš da ima drugih opcija. Limun iz Španjolske trunčicu je bolji izbor nego limun iz Argentine, ali ni tu nemate puno mogućnosti.

S druge strane, paprike iz Španjolske radije prepustite Španjolcima, a vi pričekajte naše ljepotice iz doline Neretve. Nemojte samo reći da ne primijetite razliku

 

4. Nesavršenost je prednost, nikako nedostatak

Lokalno proizvedeno voće i povrće obično ne privlači svojim izgledom. Gotovo nikada nije složeno u savršene piramide kakve viđamo u velikim trgovačkim lancima. Kada je svaki komad drugačije veličine, slaganje u bilo što nije nimalo jednostavno. 

Osim toga, voće i povrće ružnog izgleda se brže kvari i pravljenje umjetničkih aranžmana bilo bi nepotrebno gubljenje vremena. 

Međutim, upravo ružnjikavi plodovi zemlje koji pri tome brzo trunu najčešće upućuju na potpuno prirodan uzgoj, bez pomoći štetne kemije.

 


Izvor: pixabay.com

5. Dugoročno bolji izbor za čitavu zajednicu

Što više kupujemo lokalno, to će se više lokalno proizvoditi. Veća proizvodnja implicira više radnih mjesta. Čak i kada se uzme u obzir posljedično manji broj radnika u velikim trgovačkim lancima, dugoročne brojke bolje su na strani veće lokalne proizvodnje. 

Naravno da ne govorimo samo o hrani. Niti o tome kako zdravija hrana znači manje pretilih i manje bolesnih. Niti o tome kako zdravija zajednica ima više šansi razvijati svoje gospodarstvo. 

Ono što pokušavamo reći jeste da trebamo u okviru svojih mogućnosti podržati razvoj svog bližeg okruženja. Povijest je previše puta do sada pokazala kako je ekonomsko blagostanje pojedinca malo moguće bez ekonomskog blagostanja cjelokupne zajednice kojoj pripada.

 

Umjesto zaključka

Svojim novcem plaćate svoju hranu i vaše pravo je da birate što želite. Jasno je da sami trebate odlučiti koje značenje za vas ima lokalno uzgojena hrana. Pri tome bi bilo dobro imati u vidu kako je pitanje o tome da li hranu kupovati lokalno, malo složenije od pitanja niže ili više cijene. 

Jedno je sigurno. Ono što danas odaberemo jesti ima utjecaj na to kako ćemo sutra živjeti. Ima utjecaj i na naš imunitet. Dajmo stoga tim izborima značaj koji zaslužuju.

Valentina Marinčić

Titula autora: 
Mr.sc.
Autor opis: 
Radi u Ministarstvu vanjskih poslova BiH. U diplomatskoj karijeri bila zamjenica veleposlanika BiH u Kraljevini Nizozemskoj, zamjenica Stalnog predstavnika BiH pri Ujedinjenim narodima u New Yorku i veleposlanica BiH u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Slika autora: 
O Autoru
Manager
Video
VIDEO
Hrvatska pjevačica otkriva tajnu rasta La Piela za 500 posto u godinu dana
VIDEO
Mate Rimac: Poznat mi je osjećaj kad puno radiš, a ne znaš hoće li firma preživjeti do idućeg tjedna
VIDEO
Život je igra! Kako pobijediti? | Velimir Srića | TEDxUniversityofZagreb