Antonio Zrilić

Kako mrtve zalihe pretvoriti u gotovinu? (3. dio)

Nastavak...

U jednom od prethodnih nastavaka ovog serijala prikazali smo primjer poduzeća koje je u jednom trenutku imalo preko 40% mrtvih zaliha u ukupnoj strukturi zaliha. U tom istom članku napomenuli smo i da je jedna od najvažnijih stvari upravljanja nekurentnim zalihama, redovno rješavanje istih. Evo još nekoliko savjeta:

Hrvatski

Kako mrtve zalihe pretvoriti u gotovinu? (1. dio)

U jednom od prethodnih nastavaka ovog serijala prikazali smo primjer poduzeća koje je u jednom trenutku imalo preko 40% mrtvih zaliha u ukupnoj strukturi zaliha. Bitna je i definicija mrtvih zaliha. Svako poduzeće može donijeti vlastitu definiciju, ali može se generalno uzeti da su mrtve zalihe one koje se nisu pokrenule više od godinu dana (drugim riječima imaju koeficijent obrtaja – nula).

Hrvatski

Kako povećati koeficijent obrtaja zaliha?

Prethodno smo govorili generalno o tome kako detektirati nekurentne zalihe i kako upravljati njima. U ovom ćemo broju reći nešto o koeficijentu obrtaja kao mjeri za određivanje „kurentnosti“ zaliha. Što je dakle koeficijent obrtaja? 

Općenito govoreći, Koeficijent obrtaja (engl. Turnover ratio) je jedan od pokazatelja efikasnosti kojom poduzeće koristi svoja sredstva, pokazuje koliko se puta u određenom razdoblju obrnu pojedine vrste sredstava u poduzeću. Može se računati za ukupna poslovna sredstva ili za obrtna sredstva (u koje spadaju i zalihe).

Hrvatski

Politika zaliha (II. dio)

Pitanje svih pitanja u određivanju politike zaliha je Koja je naša strategija? O strategiji poduzeća ovisi kakve naše zalihe trebaju biti. Dakle, u slučaju da želimo imati dobru politiku zaliha moramo imati strategiju poduzeća. Možda možemo u nekim slučajevima imati politiku zaliha i bez jasne strategije, ali u tom slučaju te zalihe nisu u funkciji postizanje iste. U svakom slučaju, da bi odredili željene (ciljane) zalihe treba nam neka strategija da bi joj prilagodili zalihe.

Hrvatski

XYZ Analiza zaliha

ABC analiza je bazična tehnika za upravljanje opskrbnim lancem i primarna je tehnika za analizu i upravljanje zalihama. XYZ analiza nam, s druge strane, omogućuje da obavimo sljedeći korak u analizi zaliha. To je sekundarna analiza koja nam govori o stabilnosti potražnje za nekim proizvodima i provodi se svrstavanjem artikala ponovo u tri grupe, X, Y i Z, ali primjenom kriterija varijabilnosti potražnje u odnosu na prosječnu potražnju. Mjerenje varijabilnosti prodaje vrši se tzv.

Hrvatski

ABC analiza zaliha (I. dio)

Kroz nekoliko sljedećih nastavaka pokušat ćemo odgovoriti na pitanje - kako bolje upravljali zalihama. To ćemo učiniti u nekoliko koraka, a u ovom broju ćemo napraviti prvi korak, a to je saznati sa kakvim zalihama uopće raspolažemo, kolike su one i koliko nas koštaju.

Hrvatski

Proces nabave

Što je toliko neobično u procesu nabave da ga treba posebno analizirati? Što je neobično u bilo kojem procesu? Svaki proces je jedinstven i potrebno ga je pažljivo mapirati. U lean menadžmentu je mapiranje procesa ili value strem maping jedan od najvažnijih alata. Proces je jako fluidan i neuhvatljiv i zbog toga ima tendenciju da se transformira i da poprimi oblik nečega što se uopće nismo nadali. Iz tog razloga ga je potrebno redovno analizirati i standardizirati kako bi bili sigurni da je onakav kakav se predstavlja da jest. 

Hrvatski

Koja je najveća vrijednost nabave?

Sa prodajom je lako. Vrijednost prodaje je u količini prodaje. Ako radiš u prodaji, onda što više prodaš to više vrijediš. Dakle, vrlo je jednostavno odrediti vrijednost odjela prodaje. Jednostavno mjerimo koliko je prodano u jedinici vremena, usporedimo to sa nekim standardom i to je doprinos koje pojedinac ili tim doprinosi.

Da li je i sa nabavom tako - što više nabaviš proizvoda i sirovina to više vrijediš?  Ne ide baš tako. Sa nabavom je nešto kompliciranije. Kako onda odrediti vrijednost koju članovi timova nabave širom svijeta doprinose svojoj kompaniji? 

Hrvatski