Pitanje svih pitanja u određivanju politike zaliha je Koja je naša strategija? O strategiji poduzeća ovisi kakve naše zalihe trebaju biti. Dakle, u slučaju da želimo imati dobru politiku zaliha moramo imati strategiju poduzeća. Možda možemo u nekim slučajevima imati politiku zaliha i bez jasne strategije, ali u tom slučaju te zalihe nisu u funkciji postizanje iste. U svakom slučaju, da bi odredili željene (ciljane) zalihe treba nam neka strategija da bi joj prilagodili zalihe.
Druga stvar koju trebamo znati je od čega se sastoje naše zalihe. U prethodnom nastavku naše sage o upravljanju zalihama govorili smo o vrstama od kojih se naše zalihe na skladištu sastoje. Rekli smo da se radi o Sigurnosnim zalihama, cikličkim zalihama i sezonskim zalihama. Kako ove zadnje (sezonske zaliha) nisu karakteristične za sve firme, koncentrirat ćemo se na druge dvije tj. sigurnosne i cikličke zalihe koje imaju ili bi trebale imati sve firme.
Da bi odredili ciljanu vrijednost zaliha možemo se poslužiti sljedećom formulom:
+ određivanje željenog nivoa usluge
+ izračun prosječne zalihe
+ izračun standardne devijacije
= sigurnosne zalihe
+ odrediti cikličke zalihe
= ciljana vrijednost zaliha
Željena vrijednost zaliha je zbroj ciljanih zaliha, koju na osnovu gornje formule, treba izračunati za svaki artikl posebno (jer svaki je artikl posebna priča i ima različito značenje za poduzeće i različite karakteristike koje se odnose na vrijednost i učestalost prodaje).
Cikličke zalihe
Za cikličke zalihe smo rekli da služe za premošćivanje razdoblja između dvije narudžbe te da je njihova količina određena rokom isporuke („Lead Time“) i prosječnom potrošnjom za vrijeme isporuke.
Cikličke zalihe direktno ovise o vremenu potrebnom za isporuku. Ovo vrijeme je obično određeno daljinom koja nas dijeli od dobavljača. Neke tvrtke smanjuju vrijeme isporuke tako da uvjetuju dobavljačima da pozicioniraju svoje tvornice ili skladišta u njihovoj blizini. Primjer za takvu praksu je Dell Computers koji ima uvjet za dobavljače da njihove tvornice moraju biti u krugu od 50 kilometara od Dellove tvornice koju opskrbljuju. Smanjenjem 'Lead time-a' izbjegavaju neizvjesnost koja se događa za vrijeme dugačkih isporuka.
Još jedan primjer za smanjivanje vremena isporuke ('Lead time') je modni proizvođač Zara koji je cijelu svoju strategiju prilagodio nastojanju da može brzo reagirati na promjene u potražnji. Zara, naime, za razliku od svojih konkurenata u tekstilnoj industriji većinu proizvoda (preko 60%) proizvodi u Europi. Njezin cijeli ciklus od dizajna preko proizvodnje pa sve do isporuke u dućane traje dva tjedna i na taj način ima 20-30 sezona u godini za razliku od uobičajenih 2-4. Da bi to mogli postići moraju imati kratko vrijeme nabave što opet postižu odabirom dobavljača iz Europe, za razliku od svoje konkurencije koja većinu svoje robe proizvodi i nabavlja iz dalekoistočnih zemalja.
Na ovom principu zasniva se i koncept Just-In-Time isporuka (koji se masovno koristi u automobilskoj industriji). Druga strana medalje je povećanje transportnih troškova kao posljedica povećanja broja isporuka te ekološko opterećenje cesta uslijed povećanog transporta. Međutim, sve studije i iskustva poduzeća koja su napravila kvalitetnu kalkulaciju kažu da su postigli znatne uštede nakon što su skratili vrijeme isporuke.
Kako smanjiti cikličke zalihe
Računica kaže sljedeće: ako je uobičajeno vrijeme isporuke nekog proizvoda (npr. bilježnica) 30 dana i vaša prosječna prodaja je 100 bilježnica mjesečno, vaša ciklička zaliha bi u trenutku dolaska isporuke trebala biti 100 + sigurnosna zaliha (o izračunu SZ će biti riječi u nastavku). Na kraju mjeseca u idealnom slučaju vaša ciklička zaliha bi trebala biti na nuli (ukoliko se ne radi o idealnom slučaju, a on se rijetko događa, i dođe do povećane prodaje, to bi trebala amortizirati sigurnosna zaliha). Međutim, nova isporuka od 100 komada bilježnica je upravo stigla. Dakle, ako na početku mjeseca imate 100 bilježnica, a na kraju mjeseca 0 bilježnica, znači da je vaša prosječna ciklička zaliha 50. Ukoliko smanjimo vrijeme isporuke na 15 dana vaša će prosječna ciklička zaliha biti 25, a ne više 50. To je ušteda od 50% na troškovima držanja zaliha i financiranju istih. Ono što, naoružani ovim činjenicama, trebate učiniti je da točno izračunate varijabilne troškove držanja zaliha - s jedne, i troškove samih narudžbi i isporuka s druge strane – i imate odgovor na pitanje kolike bi trebali imati cikličke zalihe.
Više o tome kako efikasno upravljati zalihama pročitajte u knjizi «Optimizacija zaliha u 6 koraka».
Autor preporuča:
• 18.04.2018. - 7. SCM konferencija - SUPPLY CHAIN MANAGEMENT 4.0
• 19.04.2018. - Trening: Warehousing Strategy, Design and Operation
Više detalja na www.logiko.hr na email: [email protected] ili na telefon +385 91 222 0123
Manager.ba je dnevni poslovni portal orijentiran isključivo pozitivnim vijestima iz ekonomije i biznisa. Loše vijesti i vijesti političke prirode se ne objavljuju. Pored predstavljanja dokazano uspješnih kompanija, portal pruža podršku mladim osobama i tvrtkama koje tek ulaze u svijet poduzetništva. S ciljem promocije poduzetništva malim i srednjim poduzećimo nudimo besplatnu promociju na portalu. Kroz rubriku Klub menadžera objavljujemo... Pročitaj više
Tečajna lista
 |
AUD |
Jedinica: 1 |
Jedinica: 1<br/>Kupovni: 1,216980<br/>Srednji: 1,220030<br/>Prodajni: 1,223080<br/> |
 |
EUR |
Units: 1< |
Units: 1<br/>Buy: 1.955830<br/>Middle: 1.955830<br/>Sell: 1.955830<br/> |
 |
HRK |
Jedinica: 100 |
Jedinica: 100<br/>Kupovni: <br/>Srednji: <br/>Prodajni: <br/> |
 |
CAD |
Jedinica: 1 |
Jedinica: 1<br/>Kupovni: 1,333338<br/>Srednji: 1,336680<br/>Prodajni: 1,340022<br/> |
 |
USD |
Jedinica: 1 |
Jedinica: 1<br/>Kupovni: 1,825356<br/>Srednji: 1,829931<br/>Prodajni: 1,834506<br/> |
 |
GBP |
Jedinica: 1 |
Jedinica: 1<br/>Kupovni: 2,307959<br/>Srednji: 2,313743<br/>Prodajni: 2,319527<br/> |
Najčitaniji post
TAGOVI
