ZAŠTITA VODA
Svjetski dan voda 2019. – Voda za sve
Manager.ba/ekovjesnik.hr Svijet 22 ožujka, 2019
Izvor fotografije:
ekovjesnik.hr

Svjetski dan voda obilježava se dana 22. ožujka 2019. već dvadeset i šestu godinu zaredom s ciljem podizanja svijesti i skretanja globalne pozornosti na značaj i važnost vode te promicanja održivog korištenja vodnih resursa. Obilježavanje Svjetskog dana voda predloženo je na Konferenciji o okolišu i razvoju Ujedinjenih naroda u Brazilu 1992. godine.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana voda je Voda za sve i upućuje na razmatranje rješavanja svjetske vodne krize i identificiranje razloga zbog kojih toliko ljudi na svijetu nema pristup sigurnoj vodi.

Pristup vodi i higijenskim uvjetima je međunarodno priznato ljudsko pravo.

No ipak, više od dvije milijarde ljudi na našem planetu još uvijek žive bez sigurne vode, a njihova kućanstva, škole, radna mjesta, farme i tvornice bore se za opstanak i napredak.

Potrebe marginaliziranih skupina društva - žena, djece, izbjeglica, autohtonih naroda, osoba s invaliditetom i mnogih drugih, često se zanemaruju, a ponekad i suočavaju s diskriminacijom pri pokušaju pristupa i upravljanja vodom koja im je, kao i svima nama, prijeko potrebna.

 

Predstavljen novi Izvještaj UN-a o razvoju svjetskih voda

 

Najnoviji izvještaj Ujedinjenih naroda o razvoju svjetskih voda, World Water Development Report 2019: Leaving No One Behind, istražuje razloge isključenosti i pronalazi načine za prevladavanje nejednakosti.

Izvještaj je predstavljen 19. ožujka u Ženevi tijekom 40. sjednice Vijeća za ljudska prava, uoči obilježavanja ovogodišnjeg Svjetskog dana voda.

Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je 2010. godine rezoluciju kojom se „pravo na sigurnu i čistu pitku vodu te higijenske uvjete priznaje kao ljudsko pravo“, a 2015. godine ljudsko pravo na higijenske uvjete bilo je izričito priznato kao zasebno pravo.

Ta prava obvezuju sve države svijeta da rade na postizanju univerzalnog pristupa vodi i higijenskim uvjetima za sve, ne diskriminirajući ni jednu skupinu društva, pri čemu se prioritet daje onima kojima je voda najpotrebnija.

Šesti cilj održivog razvoja do 2030. godine vrlo je jasan: „Osigurati pristup pitkoj vodi za sve, održivo upravljati vodama te osigurati higijenske uvjete za sve!“

 

Dvije milijarde ljudi nema pristup pitkoj vodi

 

Ipak, unatoč značajnom napretku postignutom proteklih 15 godina, taj je cilj nedostupan velikom dijelu svjetske populacije.

U 2015. godini čak tri od deset osoba, točnije 2,1 milijarda ljudi, nisu imale pristup pitkoj vodi, a 4,5 milijardi ljudi, ili šest od deset, nije imalo osigurane osnovne higijenske uvjete.

Svijet je još uvijek na dalekom putu do postizanja ovog važnog cilja.

„Pristup vodi je vitalno pravo za dostojanstvo svakog ljudskog bića“, izjavila je generalna direktorica UNESCO-a Audrey Azoulay. „Ipak, milijarde ljudi su i dalje lišene tog prava. Najnoviji UN-ov izvještaj o razvoju svjetskih voda pokazuje kako bi zajednički napori pri postizanju napretka i uključivanja svih društvenih skupina  izostavljenih iz upravljanja i donošenja odluka ovo ljudsko pravo ipak mogli ostvariti.“

Brojevi govore sami za sebe jer kako pokazuje Izvještaj UN-a za 2019. godinu, ako se degradacija prirodnog okoliša i neodrživi pritisak na globalne vodne resurse nastave po sadašnjim stopama, 45 % globalnog bruto domaćeg proizvoda i 40 % svjetske proizvodnje žitarica bit će izloženo riziku do 2050. godine.

„Siromašan i marginaliziran dio svjetske populacije bit će neproporcionalno pogođen, uz dodatan pogoršavajući rizik već rastuće nejednakosti. Izvještaj UN-a za 2019. godinu pruža dokaze o potrebi prilagodbe pristupa, kako u politici, tako i u praksi, kako bi se riješili uzroci isključenosti i nejednakosti “, rekao je Gilbert Fossoun Houngbo, predsjednik UN-Water, tijela koje koordinira UN-ov rad na području vodoopskrbe i odvodnje, te predsjednik Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj (IFAD).

Velike razlike između bogatih i siromašnih

Na globalnoj razini, polovica ljudi koji piju vodu iz nesigurnih izvora žive u Africi.

U podsaharskoj Africi samo 24 % stanovništva ima pristup pitkoj vodi, a 28 % osnovne sanitarne objekte koji se ne dijele s drugim kućanstvima.

Značajne razlike u pristupu postoje čak i unutar zemalja, osobito između bogatih i siromašnih.

U urbanim područjima, osobe u nepovoljnom položaju smještene u privremenim smještajnim objektima bez tekuće vode često plaćaju i 10 do 20 puta višu cijenu vode od svojih bogatijih susjeda.

Takva voda je  slične ili najčešće niže kvalitete, a kupuje se od raznih dobavljača vode ili iz kamiona cisterni.

Pravo na vodu, objašnjavaju autori izvještaja, ne može se odvojiti od drugih ljudskih prava.

Zapravo, oni koji su marginalizirani ili diskriminirani zbog svog spola, dobi, socio-ekonomskog statusa ili zbog svog etničkog, vjerskog ili jezičnog identiteta, također imaju veću vjerojatnost da imaju ograničen pristup odgovarajućoj vodi i higijenskim uvjetima.

Gotovo polovica ljudi koji piju vodu iz nezaštićenih izvora žive u podsaharskoj Africi, gdje teret prikupljanja vode uglavnom leži na ženama i djevojčicama, od kojih mnogima treba i više od 30 minuta da dođu do vode.

Bez sigurnog pristupa vodi i higijenskih uvjeta, ove će se društvene skupine vjerojatno suočiti s brojnim izazovima, uključujući loše zdravlje i životne uvjete, pothranjenost i nedostatak mogućnosti za obrazovanje i zapošljavanje.

Izbjeglice su posebno ranjive

Izbjeglice i raseljene osobe često se suočavaju s ozbiljnim preprekama za pristup vodoopskrbnim i sanitarnim uslugama, a njihov je broj veći nego ikada prije.

U 2017. godini svjetski sukobi i progoni prisilili su na napuštanje domova čak 68,5 milijuna ljudi.

Štoviše, svake godine je u prosjeku 25,3 milijuna ljudi prisiljeno migrirati zbog prirodnih katastrofa, što je dvostruko više nego početkom 1970-ih godina.

Ono što je najgore, očekuje se kako će se taj broj dodatno povećati zbog utjecaja klimatskih promjena.

Svijetu su za postizanje 6. cilja održivog razvoja potrebne uključive politike, koje trebaju riješiti i sukobe između različitih korisnika vode.

U kontekstu rastuće potražnje za vodom (porast iznosi 1 % godišnje od 1980-ih), Izvještaj UN-a za 2019. godinu bilježi značajan porast sukoba izazvanih zbog vode: s 94 od 2000. do 2009. na 263 od 2010. do 2018. godine!

Izvještaj također pokazuje ekonomsku opravdanost ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju.

Povrat ulaganja je općenito visok, a posebno za ugrožene i osobe u nepovoljnom položaju, osobito kada se uzmu u obzir šire koristi kao što su zdravlje i produktivnost.

Izvještaj UN-a o razvoju svjetskih voda za 2019. godinu uskladio je i objavio UNESCO-ov Svjetski program za procjenu voda i rezultat je suradnje između 32 entiteta Ujedinjenih naroda i 41 međunarodnog partnera u sklopu rada tijela UN-Water.

Objavljuje se svake godine upravo uoči Svjetskog dana voda, 22. ožujka.

Povezani članci

1

2

Video
MIA DRMAĆ
Mostar ima sve šanse za uspjeh
LAFAT
Lider u preradi metala i korištenju alternativnih izvora energije u BiH i regiji
BERBA URANILA
Kakva će vina doći od ovogodišnje berbe?