Bosna i Hercegovina doživljava snažan turistički rast – što predstavlja priliku, ali i ozbiljno upozorenje. Sarajevo, Mostar i Međugorje privlače stotine tisuća posjetitelja godišnje, no prekomjerni turizam već sada ugrožava infrastrukturu, okoliš i svakodnevni život lokalnih zajednica. 

Samo u ožujku 2025. u Sarajevu je zabilježeno više od 40.000 dolazaka, a trend rasta nastavlja se i tijekom ljetne sezone. Ipak, do 30% noćenja ostaje neprijavljeno – osobito u privatnom smještaju – što stvara nelojalnu konkurenciju i gubitak prihoda za grad.

Mostar, koji se našao na popisu najboljih destinacija Lonely Planeta za 2024., suočava se s masovnim jednodnevnim posjetima, dok lokalna zajednica trpi posljedice: od zakrčenih ulica i otpada do iznajmljivanja stanova turistima umjesto stanovnicima.

RAZVOJ TURIZMA
Možemo li, bar jednom, naučiti prije greške?

U Međugorju, koje godišnje posjeti gotovo milijun hodočasnika, infrastruktura je na rubu izdržljivosti – tek se sada radi na cestama i pristupnim zonama, unatoč desetljećima turističke prisutnosti.

Federalna Ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder upozorava: "BiH trenutno ima samo 4% zaštićenih prirodnih područja, dok je zakonski cilj čak 30%. U zemlji bogatoj planinama, rijekama i netaknutim krajobrazima, prekomjerni turizam bez jasnih pravila vodi ka nepopravljivoj šteti."

Ugrožene su i autentične lokalne zajednice. "Želimo li da gradovi budu domovi – ili kulise?" – pitanje je koje se sve češće postavlja.

Na državnoj razini pokrenute su važne inicijative – usklađivanje zakona o turizmu, uvođenje boravišnih pristojbi te razvoj informacijskog sustava koji će nadzirati prijave turista i novčane tokove. Istovremeno, BiH radi i na Strategiji zaštite okoliša.

Rješenje nije u ograničavanju dolazaka, već u njihovu pametnom usmjeravanju

Rješenje nije u ograničavanju dolazaka, već u njihovu pametnom usmjeravanju: prema manje poznatim destinacijama – kao što su Jajce, Travnik, Blagaj, Široki Brijeg ili Hutovo blato – gdje turizam može potaknuti razvoj, a ne ugroziti identitet.

Uspješni primjeri već postoje: revitalizacija tvrđava u Travniku, razvoj eko-zona u Livnu i Starači, kao i podrška putem beskamatnih kredita za lokalne inicijative. Digitalizacija prijava, održivost i obrazovanje turističkih djelatnika postaju temelj nove politike.

Bosna i Hercegovina ima sve preduvjete postati regionalni lider u održivom turizmu. No ako se sada ne uvede red, prekomjerni turizam mogao bi iscrpiti resurse, narušiti prirodu i odbiti turiste upravo od onoga zbog čega dolaze – autentičnosti. Vrijeme za djelovanje je sada. U suprotnom, bit će prekasno za povrat izgubljenoga.

Forbes BiH | Manager.ba