Proizvodnja mlijeka u obitelji Prodanović iz Štrbaca kod Prnjavora krenula je od Bobanovog pradjeda, preko djeda i oca i sve do ovog poljoprivrednika koji danas modernizira farmu. Jedan je od četvorice farmera iz Štrbaca koji će mlijeko plasirati u novu mljekaru iza koje stoji Udruga poljoprivrednih proizvođača - mljekara RS.

Na Bobanovoj farmi trenutno je 25 muznih grla, a dnevna proizvodnja mlijeka je oko 500 litara.

"Moram reći kako sam za sada zadovoljan količinom. Na ovaj broj grla to je nekih 7.000 litara proizvodnje po grlu u jednoj laktaciji, i nadam se kako ćemo u dogledno vrijeme to i povećati. Trenutno je naš cilj 8.000 - 8.500 litara po laktaciji", ističe.

Zadovoljan je, kaže, i otkupnom cijenom mlijeka, mada, bi mogla biti i malo veća.

"Za sada je dobra. Trenutno iznosi 0,95 KM plus PDV. To je uz količinsku stimulaciju koja prelazi 500 litara. Osnovna cijena je svima jednaka i sve razlike u cijeni su na tu količinsku stimulaciju, je li to 100, 200, 500 ili preko 500 i 1000 litara", priča Prodanović.

Potencijal nove mljekare

U novu mljekaru, čija je izgradnja počela u poslovnoj zoni Vijaka kod Prnjavora, a čiji je inicijator i suvlasnik Udruga poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS, vlastita je sredstva uložilo 17 farmera. Među njima je i Prodanović, koji upravo kroz ovu investiciju vidi dodatni potencijal za razvoj farme.

"Odlučili smo se uključiti. Čim se poveća potražnja za mlijekom, sigurno će se to odraziti i na cijenu, i to će nam dati jednu sigurnost kako će kroz neko vrijeme naša mljekara moći otkupiti naše mlijeko po boljim cijenama na naše zadovoljstvo i kao farmera i kao osnivača", dodaje Prodanović.

U novoj mljekari, planiran je pogon za preradu mlijeka, a odavdje će na tržište stizati visokokvalitetni sirevi i maslac, kao proizvodi koji donose najveću vrijednost na tržištu.

Prve krave nabavio pradjed

Prve krave za potrebe domaćinstva Prodanović nabavio je Bobanov pradjed, a djed i otac nastavili su i proširili proizvodnju. Ipak, veliki zaokret desio se prije 22 godine, kada je počela modernizacija proizvodnje.

"Te 2003. je još uvijek bila ručna muža, pa smo došli do onih prvih muzilica, pa zatvoreni sistem muže, i evo sad nam polako pristižu i roboti za mužu, te je ogromna razlika. Razlika je i u genetici, u proizvodnji mlijeka, u samom sistemu držanja grla", kaže Boban čiji radni dan počinje oko pola 7 ujutro.

U zimskom razdoblju "na nogama" je po 12 sati, dok je u ljetnom i duže.

Hranu za goveda proizvodi u tri sela

"To je kada govorimo o svakodnevnim poslovima, ali kada je sjetva, žetva zna se raditi i do ponoći i poslije ponoći ako ima potrebe. Ja sam prije deset godina definitivno odlučio ostati ovdje, godinu dana prije toga napravljen je ovaj objekat i od te neke 2015. ja sam baš aktivno uključen, do tad sam bio ispomoć, a onda sam preuzeo najveći dio posla", ističe ovaj proizvođač mlijeka.

Jedan od problema je manjak zemljišta i sitne parcele, pa dosta vremena izgube na transportu. Hranu za stoku proizvodi na 70 hektara zemlje u tri sela.

"Problem predstavljaju i česti prekidi električne energije. O proširenju proizvodnje za sada ne razmišljam, ali plan im je osigurati nove parcele za obradu zemlje, i zadržati prepoznatljiv kvalitetan proizvoda", navodi Prodanović, te dodaje kako su značajna olakšica redovan poticaj od grada i resornog ministarstva.

Agroklub | Manager.ba