Freelanceri i honorarci u FBiH godinama plaćaju doprinose bez prava na liječenje i radni staž. Apelacija Ustavnom sudu pokrenut će promjene ne samo u zakonodavstvu nego i uvjerenjima birkoracije. 

Jedan od očiglednih problema koji vlasti Federacije BiH godinama ignoriraju je naplate doprinosa honorarnim radnicima i freelancerima ili općenito osobama s primanjima po ugovoru o djelu.

Prema važećim zakonima, na primanja po ugovoru o djelu plaćaa se 4% doprinosa za zdravstveno i 6% za mirovinsko osiguranje. Iako uredno uplaćuju te doprinose, te osobe nemaju pravo ni na liječenje u javnim zdravstvenim ustanovama niti im se rad računa u radni staž.

Anisa Mahmutović, dugogodišnja radnica po principu ugovora o djelu i freelancerica koja već šest godina radi kao novinarka, opisuje kako unatoč redovnom plaćanju doprinosa, ne ostvaruje pravo ni na zdravstveno ni na mirovinsko osiguranje, niti joj se rad računa u radni staž.

– Imam najviše dvije i pol godine staža, i to kroz pripravničke projekte koje je financirao Zavod za zapošljavanje. Sve ostalo su ugovori o djelu, gdje se redovno odbijaju doprinosi, ali nam se oni nigdje ne priznaju – navodi ona.

U jednom slučaju, za temu čiji je bruto iznos bio 700, na račun je dobila svega 500 KM.

– Ti porezi iznimno su visoki i to uglavnom pada na teret ili nas ili poslodavaca – objašnjava Mahmutović za Oslobođenje.

Apelacija Ustavnom sudu

Nada se kako će apelacija Ustavnom sudu FBiH, koju su pokrenuli pojedini zastupnici, donijeti pravdu. Takvu diskriminatornu praksu i očito kršenje radničkih prava ekonomisti žestoko osuđuju.

Admir Čavalić, ekonomist i federalni zastupnik, kaže kako je riječ o velikom problemu, izrazitoj diskriminaciji koja se desetljećima tolerira u Federaciji BiH, koja se zanemaruje i gura pod tepih.

– Počinjena je velika nepravda i vrlo je vjerojatno kako bi to na višim sudskim instancama palo i presudilo se u korist onih koji uplaćuju takve doprinose – smatra Čavalić i dodaje kako se ta praksa uopće ne može nazvati uplatom doprinosa, jer osobe koje uplaćuju određene svote novca ne dobivaju nikakvu uslugu zauzvrat.

– Poštenije, pravednije bi bilo to zvati parafiskalnim nametom, kaznom, nekim drugim porezom i slično – kaže Čavalić.

Kako je ovakav sustav neodrživ i krajnje nepravedan, s nekoliko kolega pokrenuo je ocjenu ustavnosti uplata doprinosa za zdravstveno osiguranje freelancera pred Ustavnim sudom FBiH.

– Uvjeren sam kako bi, kada bi Ustavni sud procijenio kako je zaista riječ o diskriminaciji, to onda vrlo vjerojatno, poput domino-efekta, dovelo do ispravka ove nepravde koja se odnosi na ugovore o djelu honorarnih poslova i vjerojatno se tiče značajnog broja građana Federacije Bosne i Hercegovine – ističe on.

Čavalić naglašava kako je u ovoj problematici vrlo bitno istaknuti kako su honorarni ili povremeni poslovi sasvim legitiman oblik rada i kao takvi postoje svuda u svijetu.

– Te se naknade, dakle, gomilaju, ali s druge strane ne idu tamo gdje bi trebale ići, a to je da prate onoga tko ih uplaćuje i onda se kasnije u životu vrate bilo kroz usluge liječenja, bilo kroz relativno veću mirovinu u odnosu na onu koju bi ta osoba dobila samo na osnovi ugovora o radu – zaključuje Čavalić.

Otimanje "u talu"

Zastupnik Damir Nikšić, koji je zajedno s Čavalićem pokrenuo apelaciju prema Ustavnom sudu FBiH, otkriva kako je u postupku već došlo do značajnih pomaka. Krajem srpnja Ustavni sud zatražio je očitovanje predsjedatelja Zastupničkog doma PFBiH Dragana Miokovića (NS).

– Mioković je proslijedio dopis nadležnim povjernstvima kako bi dali mišljenje. Koliko sam shvatio iz tog dopisa i kako su mi objasnili oni koji se bolje od mene razumiju u to, Ustavni sud u njemu je dao svoje tumačenje i, da tako kažem, gotovo presudio u korist oštećenih građana – kaže Nikšić za Oslobođenje.

Procedura nalaže čekati odgovor tužene strane, Federacije BiH. Ako se složi s preporukama Suda, promjene se mogu pokrenuti odmah.

– U tom slučaju ne treba pokretati nikakav proces. No, u slučaju odbijanja, negativnog odgovora ili neodgovaranja na dopis, onda će, ako sam dobro shvatio, Ustavni sud djelovati dalje – dodaje on.

Upitan gdje nestaju sredstva uplaćena u vidu doprinosa, Nikšić odgovara kako to nitko ne zna.

– Sve mi se čini kako je posrijedi neka vrsta jagme, otimanja ispod stola, u kojoj oni koji ugrabe dio šute o onima koji ugrabe njihov. Ne mora značiti kako sam u pravu, ali mi se čini kako postoji neka vrsta prešutnog dogovora, sudjelovanja – mišljenja je on.

A odšteta radnicima?

Postavlja se pitanje hoće li eventualna presuda Ustavnog suda donijeti sustavne promjene. Nikšić ističe kako do promjena definitivno mora doći, samo je pitanje na koji način, aludirajući na scenarije u kojima će ili FBiH napraviti izmjene ili će ih nametnuti Ustavni sud FBiH.

Iz Zavoda za potvrđuju kako se naknade ostvarene na osnovi samostalnih djelatnosti, ugovora o djelu, autorskih ugovora i sličnih honorara trenutačno ne mogu uračunati u efektivni mirovinski staž, niti ulaze u obračun osobnog koeficijenta i visine mirovine.

Razlog je u tome što se na takve prihode plaća "samo" 6% doprinosa za MIO, dok se za zaposlenike i obvezno osigurane osobe propisuje puna stopa doprinosa, koja je izmjenama zakona od 2025. godine utvrđena na 19,5%.

Prema važećem zakonskom okviru, preračun ugovorene naknade u staž osiguranja moguć je samo ako se doprinosi uplaćuju u punoj stopi, kao za redovno zaposlene. Iz Zavoda kažu kako bi promjene bile moguće jedino kroz izmjene zakona kojima bi se stope doprinosa izjednačile.

Zašto uopće postoje različite stope i što se događa s uplaćenim sredstvima građana, iz Zavoda MIO odgovora nema.

Manager.ba