Danski parlament usvojio je novi zakon kojim ova skandinavska država dobija najvišu starosnu granicu za umirovljenje u Europi. Za novi zakon kojim će se ta granica do 2040. povećati na 70 godina glasao je 81 zastupnik, a je 21 je bio protiv. 

Novi propisi primjenjivat će se na sve generacije rođene poslije 1970.

Danska je od 2006. je zvaničnu starosnu granicu za penzionisanje vezala za očekivani životni vijek, menjajući je na pet godina. Prema sadašnjim propisima, Danci u mirovinu odlaze sa 67 godina, ali već 2030. morat će raditi još jednu. A kada dođe 2035. u mirovinu će moći tek s navršenih 69 godina.

Kako je na Balkanu?

U Srbiji najava za promjenu starosne granice za sada nema. Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju izmijenjen je 2014. godine. Žene od 2023. stječu pravo na starosnu mirovinu kad navrše najmanje 15 godina staža osiguranja i 63 godine i 6 mjeseci života. Muškarci idu u starosnu mirovinu sa 65, a imaju najmanje 15 godina staža.

I jedni idrugi mogu u mirovinu ukoliko imaju 45 godina staža.

Slično je i u Hrvatskoj.

Muškarci stječu uvjete za mirovinu sa 65, a žene sa 63 godine, ali bi od 2030. moglo doći do promjena. Ukoliko bude usvojena nova mjera, i žene i muškarci bi sa 65 godina odlazili u mirovinu.

U Sloveniji je granica jednaka za muškarce i žene – 60 godina života i 40 mirovinskog staža ili 65 godina i 15 staža osiguranja.

Isto toliko godina potrebno je i muškarcima i ženama u oba entiteta Bosne i Hercegovine – Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

S tim što u Republici Srpskoj ukoliko žena nema 65, a ima 35 godina staža može ići u mirovinu s 58.

Slični propisi su i u Crnoj Gori. Muškarci odlaze u mirovinu sa 65 godina, a žene godinu dana ranije u odnosu na njih.

Žena koja ima 63 godine i živi na Kosovu ima pravo na odlazak u mirovinu, ali je muškarcima je potrebno biti dvije godine stariji.

U Sjevernoj Makedoniji se u mirovinu ide malo ranije – muškarci sa 64, a žene sa 62.

Europa: Bjelorusija prednjači

Starosne granice za umirovljenje razlikuju se i u europskim zemljama. Mnoge vlade su posljednjih godina povećale granicu za odlazak u mirovinu kako bi se pratio duži životni vijek i riješili proračunski deficiti.

Na odluke utječe i lošija demografska slika – nacije su sve starije. Najnižu granicu za umirovljenje do sada je imala Francuska, u kojoj se u punu mirovinu odlazilo sa 62 godine, navodi BBC. Ali od 2023. i kontroverzne reforme o podizanju starosne granice za umirovljenje, u punu se mirovinu ide sa 64 godine.

Najniža granica u Europi trenutno je u Bjelorusiji – muškarci 63 godine, žene 58. Europske zemlje s najvišom starosnom granicom za mirovinu, poslije Danske, su Italija, Australija, Nizozemska, Grčka i Island – 67 godina. U Švedskoj je u travnju ove godine usvojen zakon kojim je starosna granica za mirovinu podignuta na 67 godina.

S manje od 65 godina puna mirovina može se dobiti u Španjoslkoj, Slovačkoj, Češkoj, Latviji, Litvi i Malti. U Austriji muškarci mogu u mirovinu s navršenih 65 godina, a žene sa 60, ali će se od 2033. starosna granica izjednačiti. Isto je i u Rusiji – 65 za muškarce, 60 za žene.

U Njemačkoj je 2007. godine donijet Zakon o prilagođavanju starosti, koji je predviđao postepeno povećanje starosne granice za odlazak u mirovinu. Za osiguranike rođene 1964. godine i kasnije, granica je pomjerena na 67 godina. Za generacije rođene od 1947. do 1963. godine predviđeno je prijelazno razdoblje s postepenim povećanjem starosne granice za odlazak u mirovinu.

U Velikoj Britaniji, ljudi rođeni između 6. listopada 1954. i 5. travnja 1960. godine počinju primati mirovinu sa 66 godina. Ali za ljude rođene kasnije stižu novine, jer će se starosna granica za odlazak u mirovinu postepeno povećavati.

Izvor: Forbes Crna Gora
Prilagodba: Manager.ba