Švedska kraljevska akademija znanosti obznanila je danas kako Nobelovu nagradu za ekonomiju dodjeljuje Daronu Acemogluu, Simonu Johnsonu i Jamesu A. Robinsonu za istraživanje o ulozi društvenih institucija u razlikama u prosperitetu bivših kolonija. 

Nagrađeni su za istraživanje o razlozima zašto društva s lošom vladavinom prava i institucijama koje iskorištavaju stanovništvo ne generiraju rast niti promjene na bolje. 

Zarobljenici institucija

Europska kolonizacija velikih dijelova svijeta donijela je društvene promjene, koje su ponekad bile "dramatične", ali su se i razlikovale od zemlje do zemlje. 

U nekim zemljama kolonizatori su eksploatirali autohtono stanovništvo i crpili resurse kako bi za sebe izvukli korist, a u nekima formirali inkluzivne političke i ekonomske sustave kako bi na dulji rok osigurali europske migrante. 

Razlike u prosperitetu pojedinih zemalja vuku korijene, između ostalog, upravo u društvenim institucijama iz razdoblja kolonizacije, utvrdili su nagrađeni ekonomisti. Kolonizatori su "često" uvodili "inkluzivne" institucije u koloniziranim zemljama, a to je vremenom rezultiralo "općenito prosperitetnim stanovništvom". 

Upravo je to važan razlog zašto su nekog bogate bivše kolonije danas siromašne i obrnuto, tvrde ekonomisti. Neke su zemlje još uvijek zarobljenici institucija koje crpe resurse, uz slabašan gospodarski rast, a uvođenje "inkluzivnih" institucija donijelo bi korist svima, tvrde trojica nagrađenih ekonomista. 

Nobelova nagrada za ekonomiju uspostavljena je 1968. godine povodom 300. godišnjice švedske središnje banke. 

Novčana nagrada od 11 milijuna švedskih kruna (oko 970 tisuća eura) bit će ravnopravno podijeljenima među laureatima, navodi se u priopćenju Švedske kraljevske akademije znanosti. 

Crpljenje resursa

Institucije koje crpe resurse donose kratkoročni dobitak samo onima na vlasti, naglašavaju Acemoglu, Johnson i Robinson. Sve dok im politički sustav jamči kontrolu, nitko neće vjerovati njihovim obećanjima o budućim ekonomskim reformama. Činjenica kako građani ne vjeruju njihovim obećanjima nudi objašnjenje za demokratizaciju u pojedinim slučajevima. 

Kada zaprijeti revolucija, ljudi na vlasti suočavaju se s dilemom - žele ostati na vlasti, ali kako bi im to pošlo za rukom, moraju pokušati umiriti mase obećanjima o ekonomskim reformama. Stanovništvo im vjerojatno neće vjerovati i čim se situacija smiri, sve neće vratiti na staro. U konačnici, jedina je opcija u nekim slučajevima prijenos vlasti i uspostavljanje demokracije, zaključak je njihova istraživanja. 

BREAKING NEWS
The Royal Swedish Academy of Sciences has decided to award the 2024 Sveriges Riksbank Prize in Economic Sciences in Memory of Alfred Nobel to Daron Acemoglu, Simon Johnson and James A. Robinson “for studies of how institutions are formed and affect prosperity.”… pic.twitter.com/tuwIIgk393

— The Nobel Prize (@NobelPrize) October 14, 2024

Goleme razlike

"Smanjenje golemih razlika u dohodcima među zemljama jedan je od najvećih izazova našeg vremena, a laureati su pokazali važnost društvenih institucija u postizanju toga cilja", rekao je predsjednik Odbora za nagradu za ekonomsku znanost Jakob Svensson. Daron Acemoglu i Simon Johnson profesori su s američkog sveučilišta u Cambridgeu Massachusetts Institute of Technology (MIT), a James A. Robinson profesor je na Sveučilištu u Chicagu. 

Manager.ba