Nobelova nagrada

Nobelovu nagradu za ekonomiju za 2025. godinu dobili su Joel Mokyr, Philippe Aghion i Peter Howitt, objavila je Kraljevska švedska akademija znanosti. 

Ekonomisti nagrađeni za objašnjenje ekonomskog rasta zasnovanog na inovacijama, pri čemu je polovina nagrade dodijeljena Mokyru za identifikaciju preduvjeta za održivi rast kroz tehnološki napredak, a druga polovina zajednički Aghionu i Howittu za teoriju održivog rasta kroz kreativno uništavanje.

Nobelova nagrada za ekonomiju ove će godine biti dodijeljena profesorima Daronu Acemogluu, Simonu Johnsonu i Jamesu A. Robinsonu za analize utjecaja društvenih institucija na dobrobit zemalja i posljedično na razlike u razvijenosti među zemljama. Riječ je o timu koji je surađivao sa Zagrebačkom školom ekonomije i managementa (ZŠEM-om). 

Švedska kraljevska akademija znanosti obznanila je danas kako Nobelovu nagradu za ekonomiju dodjeljuje Daronu Acemogluu, Simonu Johnsonu i Jamesu A. Robinsonu za istraživanje o ulozi društvenih institucija u razlikama u prosperitetu bivših kolonija. 

Nagrađeni su za istraživanje o razlozima zašto društva s lošom vladavinom prava i institucijama koje iskorištavaju stanovništvo ne generiraju rast niti promjene na bolje. 

Zarobljenici institucija

Nobelovu nagradu za ekonomiju ove godine dobili su ekonomisti Abhijit Banerjee, Esther Duflo i Michael Kremer.

Nagrada im je dodijeljena zbog njihovog eksperimentalnog pristupa ublažavanju globalnog siromaštva.

Ovu nagradu dobili su upravo za sa svoj rad na ublažavanju siromaštva na globanoj razini.

Podsjetimo, prošle godine Nobelovu nagradu za ekonomiju dobili su američki ekonomisti William Nordhaus i Paul Romer.

Mlada aktivistkinja Greta Thunberg iz Švedske nominirana je za Nobelovu nagradu za mir.

Ova nominacija priznanje je za sve što ova 16-godišnjakinja radi u sklopu svoje kampanje kojom upozorava na klimatske promjene.

Gretu, koja je postala istaknuto lice u kampanjama protiv klimatskih promjena, za nagradu su nominirala tri norveška zakonodavca, a jedan od njih, Freddy Andre Oevstegaard, rekao je kako je masovni pokret koji je pokrenula ova tinejdžerica vrlo važan doprinos miru.

Nobelovac Ivo Andrić umro je prije 43 godine, ali ni danas još ne znamo mnogo o važnim detaljima iz njegovog života, poput onog da je poklonio cjelokupan iznos (današnjih oko milijun eura) Nobelove nagrade.

Naime, Ivo Andrić je dobio Nobelovu nagradu za književnost 1961. godine, kada je imao 69 godina.

Nagrada se, kao i danas, sastojala od tri djela: medalje, diplome i novčanog dijela od oko milijun eura.

Andrić je cjelokupnu sumu donirao Bosni i Hercegovini za izgradnju biblioteka i za kupovinu knjiga.

Američki ekonomisti William D. Nordhaus i Paul M. Romer dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za ekonomiju za doprinos u području dugoročnog održivog rasta globalne privrede, objavila je Švedska kraljevska akademija nauka.

Nordhaus, profesor ekonomije na Univezitetu Yale, pionir je ekonomske analize klimatskih promjena.

Stvorio je model koji pomaže u razumijevanju interakcije između ekonomije i klimatskih promjena.

“Kapital koji će izvršioci oporuke uložiti u pouzdane obveznice treba stvoriti fond od kojeg kamate imaju svake godine biti raspodijeljene onima koji su u protekloj godini iskazali najveću uslugu čovječanstvu…”

Ovim riječima je švedski kemičar i pronalazač Alfred Nobel donirao svoj imetak za stvaranje fonda od koga se od 1901. godine dodjeljuje Nobelova nagrada, prethodno ustanovljena 1895.

Proslavljamo Međunarodni dan žena i djevojčica u nauci, iako je ovo bila izuzetna godina za priznanje žena u nauci, još uvijek ima na stotine relativno nepoznatih žena koje su promijenile svijet svojim istraživanjem kroz povijest. 

Usred globalnog pritiska da dobijemo više djevojčica zainteresiranih za nauku, inženjering, tehnologiju i matematiku, željeli smo odvojiti trenutak da proslavimo one koji su već superzvijezde STEM-a u prošlosti ali i sadašnjosti.