"KIRURZI JE MRZE"
Tko sve zarađuje od širenja internetskih prijevara?
Bojan Šunjić Digitalni marketing 24 travnja, 2023

Internetski oglasni prostor preplavljen je oglasima o čudotvornim, jednostavnim, narodskim lijekovima "na dohvat ruke", od onih koji liječe sitne zdravstvene probleme do onih za najteže bolesti. 

 

U oglasima mnoge od "čarobnih" proizvoda preporučuju ugledni liječnici, specijalisti "baš" za bolesti koje pripravci liječe. Mnogi od tih liječnika zaista i postoje, ali nikada nisu niti bi preporučili takove proizvode. Domišljati prodavci "čarobnih" pripravaka ukrali su njihove identitete, kao i identitete drugih izmišljenih "svjedoka" učinkovitosti njihovih proizvoda.


Krađa identiteta

Glas Srpske objavio je članak o banjalučkom kardiologu Aleksandru Lazareviću čiji su identitet zloupotrijebili kako bi namamili lakovjerne kupce na kupovinu čarobnoga čaja hypertea. Iskoristili su liječnikov identitet kome zbog postignuća na polju medicine pacijenti veoma vjeruju. Na meti su se našla i dvojica njegovih kolega iz Sarajeva. 

No nisu samo ukradeni identiteti liječnika. Za potrebe prodaje "čarobnih" napitaka koriste se i identiteti televizijskih voditelja, javnih osoba, običnih građana. Sviju onih kojima će kupci prije povjerovati. 

 


Industrija "svjesnih" i "nesvjesnih" pomagača 

U prodaju "čarobnih" pripravaka, svjesno ili nesvjesno, uključene su mnoge industrije. Tvrtke koje se bave proizvodnjom sadržaja, call centri, brze pošte, marketinške agencije, na kraju i izravni isporučitelji oglasa potrošačima - mediji.  

Oglasi redovno vode do stranica navodno posvećenih zdravlju. Njih su napravili contrent makeri, proizvođači sadržaja kojima je plaćeno po pripremljenom tekstu sastavljenom od stvarnih medicinskih opisa bolesti i lažnog rješenja u vidu pripravka koji se prodaje. 

Stranice su postavljene na cijeloj mreži zakupljenih domena diljem svijeta kako bi se teže uspjelo ući u trag nakladniku i kako bi se lakše preskočile blokade domena. Imaju lažne izbornike i lažne impressume. Svaki link na njima vodi k narudžbenici koja traži osobne podatke. Najčešće samo ime i broj telefona. 

Dostavu i plaćanje ugovoraju call centri - registrirane, legalne agencije koje rade za marketinške agencije koje prodaju pripravke. Te marketinške agencije plaćaju im uslugu, dijelom u novcu i dijelom u podacima - telefonskim brojevima i imenima "mušterija" zrelih na lakomislenu kupovinu.  


Mediji vide brzu zaradu 

Marketinške agencije istovremeno se brinu pretrpati internet svojim oglasima. Najčešće to rade nudeći posebne pogodnosti manjim, lokalnim marketinškim agencijama za plasman svoji oglasa. Njihovi su oglasi obično "skriveni" između linkova prema člancima bombastičnih naslova. 
Nude instant plaćanje i bolju cijenu od klasičnih oglašivačkih platformi, a najčešće "žrtve" su im mali mediji koji ne mogu ostvariti pristojnu zaradu klasičnim oglašavanjem. No "čudotvorni" pripravci nude se i na oglasima većih medija, u prostoru zakupljenom od domaćih marketinških agencija. 


Tko stoji iza unosne industrije magle i prijevara

Svaki trag prema stvarnom proizvođaču i nakladniku stranica s ukradenim identitetima i lažnim lijekovima zameten je. Prvi kontakt se ostvaruje jednostavnom internetskom formom kojom se uzimaju podaci koji se dostavljaju call centrima za daljnju "obradu". Call centri narudžbu za posao dobili su najčešče od marketinških agencija registriranih na egzotičnim destinacijama bez mogućnosti stvarne provjere.

Odgovornost za "poplavu" lažnih rješenja za bolesti, krađu identiteta, i prijevaru građana koji su u njima vidjeli nadu, ne nose samo tvrtke koje plasiraju čudotvorne proizvode. Dio odgovornosti nose i domaći call centri, marketinške agencije, a  ponajviše mediji... 

Nosi li njihova odgovornost i stvarnu krivnju za sudjelovanje u lancu prijevare mogu ocijeniti samo pravosudni i istražni organi, ali je i laiku jasno kako moralnu odgovornost, zbog nemara ili namjere, za objavu ovakovih oglasa imaju svi  dijelovi ove rastuće "industrije".

Call centri moraju znati kako nude sumnjive proizvode, marketinške agencije moraju vidjeti sumljive oglase koje preprodaju, a mediji jasno vide što se objavljuje u njihovom oglasnom prostoru.

 

Manager.ba  

   

 

O Autoru
Bojan Šunjić
Najnovije vijesti
Video
ANER KRUŠKONJA, OBRTNIČKA KOMORA HNŽ
Koliko se danas isplati biti obrtnik
DAMIR UZUNOVIĆ, BUYBOOK
Mi smo išli naopačke
JASMIN BADŽAK, EUROSJAJ
Moj radni dan traje 24 sata, ali uživam u svom poslu!