"Takva površina u Kini proizvodi hranu za 25 milijuna ljudi. Mislim kako je to jedan podatak koji govori sve. A mi uvozimo 80% hrane. To dokazuje jedan amaterizam u upravljanju, nedostatak vizije. Tako nam je u svemu"... 

Više i nije floskula kazati kako je Bosna i Hercegovina uvozno orijentirana država, čak i kada su u pitanju osnovni prehrambeni proizvodi.

Voda, voće i povrće, meso, žitarice, krumpir - iako BiH ima mogućnost proizvoditi i prerađivati sve njih, stanje na terenu govori kako smo se po tome apsolutno bazirali na uvoz, a izgleda kako bismo bez toga skoro pa "skapali" od gladi i žeđi.

Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, u 2024. godini na uvoz voća, povrća, žitarica, vode i mesa potrošili smo, vjerovali ili ne, 1.708.008.155 KM, dok smo istovremeno na izvozu spomenutih proizvoda zaradili "samo" 284 milijuna KM, što je šest puta manje. Najviše novca BiH je dala na uvoz mesa i živih životinja. Uvezli smo više od 98 milijuna kg, za šta je plaćeno 683.281.608 KM, 70 milijunana KM više nego 2023. U 2024. je izvezeno deset puta manje u odnosu na uvoz, a zarada je bila 51.623.798 KM (slične brojke i 2023. godine).

Nakon toga slijede voće i povrće. Za uvoz ovih proizvoda u prošloj godini potrošeno je 420.565.703 KM, dok je u isto vrijeme na izvozu voća i povrća BiH zaradila 134.900.384 KM.

Na uvoz žitarica u 2024. godini BiH je dala 305.241.300 KM, a kupljeno je 596.864.591 kg. Od izvoza je prihodovano 41.365.666 KM.

Stotine izvora pitke i mineralne vode BiH nije dovoljno i na tom polju ne okrenuti se uvozu. 242.609.819 litara kupovne vode ušlo je u BiH, plaćeni su skoro 300 milijuna KM. S druge strane, izvezeno je 139.082.096 litara ili 73.416.910 KM.

Iako su u BiH nadaleko poznati glamočki, nevesinjski i druge vrste krUmpira, proizvedene količine, čini se, nisu dovoljne za domaće potrebe, pa je zaključno s kolovozom 2024. uvezeno 23.854.123 kg, što je više od 22 milijuna KM.

Imamo li dovoljno vlastitih prehrambenih resursa?

"Godinama ukazujemo na taj prekomjeran uvoz gotovo svih poljoprivrednih proizvoda. Nažalost, BiH se opredijelila da bude zemlja potrošač i uvozno orijentisana", odgovara Stojan Marinković, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.

Ističe kako Bosna i Hercegovina ima potencijal povećati proizvodnju u svim sektorima poljoprivrede, ima tehničke i tehnološke resurse, te poticaje za to, ali je problem što zbog uvoza nismo konkurentni ni na domaćem tržištu, zbog čega domaći proizvođači odustaju.

"Svake godine se suočavamo sa nemogućnošću plasmana proizvoda, ili čak plasmana po cijenama koje su ispod praga rentabilnosti", poručuje Marinković.

"Nužne su mjere zaštite domaće proizvodnje. Ali to je, nažalost, postalo političko pitanje i nema političkog konsenzusa na razini države kako bi se uvele te mjere u cilju podizanja razine naše proizvodnje", dodaje Marinković.

Prava kontrola domaćih resursa, nadovezuje se Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača "Futura" Mostar, jeste kada znamo koliko čega imamo u domaćim skladištima i koliko nam je nečega potrebno da uvezemo.

"Mi nemamo robne rezerve i realnost je kako smo totalno ovisni o uvozu, a kad je tako, onda ne kontroliraš svoje tržište ni slučajno. Mi ne znamo ni koliko nama treba krumpira, brašna, nemamo tih osnovnih podataka. Znamo koliko se uveze, ali ne znamo koliko nama toga treba kako bismo mogli subvencionirati, kako bismo mogli imati svoje osnovne namirnice. Jer u tom slučaju se sa proizvođačima unaprijed dogovara cijena, nema skokova, nije nas briga za burzu i uvoz. To je stvarna i prava kontrola svojih resursa", poručuje Bago.

Podsjeća kako BiH po kvadratu ima obradivih površina koliko i Hrvatska.

"Takva površina u Kini proizvodi hranu za 25 milijuna ljudi. Mislim kako je to jedan podatak koji govori sve. A mi uvozimo 80% hrane. To dokazuje jedan amaterizam u upravljanju, nedostatak vizije. Tako nam je u svemu", istakao je Bago.

Nezavisne novine| Manager.ba