Računi za energiju igraju ključnu ulogu u kućnim proračunima, pri čemu električna energija, plin i druga goriva čine 5,5% ukupne potrošnje kućanstava u EU-u u 2023. godini. To je posebno značajno za kućanstva s niskim prihodima, jer moraju trošiti veći udio svog proračuna za troškove energije.
Cijene energije u EU, koje su porasle nakon ruske invazije na Ukrajinu početkom 2022. godine, stabilizirale su se. Tijekom 2024. godine, godišnja stopa inflacije na cijene energije bila je blago negativna u većini mjeseci.
Cijene energije značajno variraju diljem Europe, ali koje su to europske prijestolnice koje imaju najskuplju i najjeftiniju električnu energiju?
Značajne razlike
Indeks cijena energije za kućanstva (HEPI), koji su sastavili Energie-Control Austria, MEKH i VaasaETT, pruža najnovije podatke o cijenama električne energije i plina za kućanstva u glavnim gradovima 33 europske zemlje.
Od 3. siječnja 2025., cijene električne energije za krajnje korisnike u kućanstvima značajno su se razlikovale diljem Europe, kretale su se od 9,1 c€/kWh u Budimpešti do 40,4 c€/kWh u Berlinu, dok je prosjek EU iznosio 25,5 c€/kWh.
Osim Berlina, gradovi sa najskupljom energijom za kućanstva su Bruxelles (38,5 c€/kWh), Kopenhagen (37,5 c€/kWh), London (36,8 c€/kWh) i Bern (36,4 c€/kWh).
Budimpešta je imala najnižu cijenu električne energije, a slijede ju Kijev (9,8 c€/kWh), Beograd (10,5 c€/kWh) i Podgorica (11,1 c€/kWh). Bosna i Hercegovina je jedina zemlja koja nije uvrštena u popis.
Cijene električne energije u glavnim gradovima srednjoistočne i istočne Europe bile su niže od prosjeka EU. Jedini izuzetak bio je Prag (35,3 c€/kWh).
Cijene električne energije premašivale su prosjek EU u svim glavnim gradovima pet najvećih europskih gospodarstava.
Zašto su toliko različite?
Razlike u nominalnim cijenama električne energije za kućanstva stručnjaci tumače različitim tržišnim čimbenicima. "Različita energetski utjecaji na proizvodnju (ovisnost o prirodnom plinu, obnovljivim izvorima energije, itd.), strategije nabave i cijene dobavljača, subvencioniranje, mješavina tarifa i mjere potpore koje su još uvijek učinkovite na nekim tržištima utječu na formiranje cijena", objasnili su Rafaila Grigoriou, voditeljica projekta HEPI i šefica ureda VaasaETT-a u Grčkoj i Iliana Papamarkou, viša analitičarka podataka u VaasaETT-u.
Dodale su kako je Berlin predvodio popis uglavnom zbog značajnih troškova mrežarina i poreza. Kada bi se razmatrao samo energetski dio, Njemačka bi bila 10. od 33 analizirana tržišta, jeftinija od Italije, Velike Britanije i Nizozemske.
Cijene električne energije u odnosu na kupovnu moći
Kada se prilagode standardima kupovne moći (PPS), rangovi cijena električne energije značajno se mijenjaju, jer PPS pruža pošteniju usporedbu.
Kada se izraze u PPS-u, cijene električne energije kretale su se od 10,6 u Oslu do 43,9 u Pragu, što pokazuje značajne promjene u rangiranju u odnosu na nominalne cijene.
"Češka je karakterističan primjer kako se mjesto na popisu mijenja kada se cijene izražavaju u PPS-u", rekli su Grigoriou i Papamarkou iz VaasaETT-a. Prag je rangiran 7. po nominalnim cijenama električne energije, ali zauzima prvo mjesto prema PPS-u.
Najdramatičnije promjene u rangiranju uključuju:
- Bern: pao s 5. na 23. mjesto u EUR-u na 23. u PPS-u
- Luksemburg: pao s 12. na 24. mjesto u EUR-u na 24. u PPS-u
- Kopenhagen: pao s 3. na 15. mjesto u EUR-u na 15. u PPS-u
- Varšava: pomaknula se s 18. na 6. mjesto u EUR-u na 6. u PPS-u
- Vilnius: pomaknula se s 16. na 7. mjesto u EUR-u na 7. u PPS-u
Ove promjene sugeriraju kako, dok glavne europske prijestolnice u istočnoj Europi često imaju niže nominalne cijene električne energije, niža kupovna moć čini električnu energiju većim financijskim opterećenjem za kućanstva. S druge strane, gradovi u zapadnoj i sjevernoj Europi mogu izgledati skupi u nominalnim iznosima, ali postaju relativno pristupačniji kada se prilagode za PPS.
Izvor: Euronews
Prijevod i obrada: Manager.ba
