NAKON OPORAVKA
Hepok trenutno nije na prodaju
Manager BiH 13 lipnja, 2023
Izvor fotografije:
Legendarni stari logo Hepoka, ilustracija Manager.ba

 

Zeraa, jedan od najvećih svjetskih investitora, uložio je značajna sredstva i rješio do tada nagomilane dugove i probleme u kojima je Hepok bio. 

 

Hepok je najveća vinarija i najveći izvoznik vina i destilata u BiH s najvećim zasadima vinove loze u zemlji. Od 2017. godine u većinskom je vlasništvu Zeraa Agriculture Investment d.o.o. Sarajevo, podružnice investicijske kompanije iz Dubaija u Bosni i Hercegovini. 

Zeraa je uložio značajna sredstva i rješio do tada nagomilane dugove i probleme u kojima je Hepok bio. Prije Zeraa, većinski vlasnici bile su kompanije Amko Komerc Sarajevo te Vino Župa iz Srbije koje su 2016. prodali svoje udjele.

Kompanija Zeraa Agriculture Investment osim Hepoka iste godine je kupila i tvornicu za preradu voća "Bosnaplod" u Brčkom koju je platitla 6 milijuna KM. 


Najveći proizvođač i izvoznik

Hepok je trenutno najveći proizvođač i količinski najveći izvoznik u segmentu vina i alkoholnih pića u našoj zemlji.

Najveći dio svoje proizvodnje vina 87 posto izvoze u Hrvatsku. Kada je riječ o izvozu drugih alkoholnih pića tu je još i Srbija ko najveći uvoznik.

“Naša vinarija ima vrhunsku opremu koja je u skladu sa svjetskim standardima. Najviše izvozimo, što je svakako nama dobar garant kvalitete proizvoda jer vlada stalna potražnja. Zeraa je prilikom kupovine uložila znatna sredstva u opremu i uveliko donijela boljem razvoju i preokretu u segmentu proizvodnje. Najviše se to desilo u segmentu proizvodnje alkoholnih pića gdje se u potpunosti modernizirala proizvodnja. Danas postoje dva sistema proizvodnje alkohola koja jedino mi posjedujemo u jednom prostoru”, govori Nedim Marić, direktor Hepoka.

Marić je za Akta.ba rekao kako ih trenutno može samo uzdrmati stanje na tržištu, je ono što ovaj sektor uskoro očekuje jesu velike promjene, a sve zbog ogromnih vinskih zaliha nekih od najvećih proizvođača u Evropi a najviše Španije, Italije i Francuske.

“Ovo će se sigurno odraziti i na našu zemlju ali i cijeli region. Moguće je da dođe do obaranja cijena tako da trenutno nije idealna situacija za proizvodnjom nekih novih proizvoda, što je i kod nas slučaj. Sudeći po tržištu jeftinije nam dođe kupovati vino iz uvoza nego proizvoditi vlastito”, pojašnava Marić.

 

Hepok trenutno nije predmet prodaje

Portal Akta.ba piše kako su pokrenute "određene procedure" za prodaju hercegovačkog poljoprivrednog kombinata, navodeći kako arapski vlasnici planiraju prodaju jer su mislili kako će uz vinograde dobiti i zemlju, međutim ona je data na korištenje. 

Nedim Marić, direktor Hepoka, rekao je kako prema informacijama s kojima raspolaže, Hepok trenutno nije predmet prodaje, ali da većinski vlasnik igra glavnu ulogu kada je upravljanje u pitanju.

"Naša uprava nije upoznata i nema saznanja da postoje aktivnosti oko navodne prodaje Hepoka. Sve eventualne ponude prodaje ili kupovine rješava naš vlasnik. Ono što mi znamo jeste da se trenutno ne vodi nikakva politika prodaje Hepoka. Do sada je bilo nekoliko interesenata za kupovinu ali prodaje nije bilo.", kazao je Marić.


Problemi leže u Bosni i Hercegovini

Razlog ovome kaže leži i u subvencioniranju izvoza u treće zemje.

“Mi praktično ne subvencioniramo izvoz u treće zemlje, što sigurno može ostaviti posljedice po tržište vina i sam naš izvoz. Od pandemije sigurno bilježimo veliki rast vina nisikih cijena kojima mi na bh. tržištu ne možemo kokuris+rati. Mi svakodnevno pratimo šta se dešava i bojim se da se u regiji neće naći neki odgovor na ovu pojavu vina niskih cijena”, kaže.

Na pitanje što misli o novom Zakonu o organizaciji tržišta vina u BiH, Marić kaže da je nakaradan jer iako je zakon u završnoj fazi, još uvijek nije rješen način sprovedbe pravilnika o proizvodnji, što je ključna stvar u svemu.

“Nepostojanjem ministarstva poljoprivrede na državnom nivou dosta je toga preskočeno. Nisam optimističan za ovaj zakon. Jer ako je cilj neki zakon servisirati na državnoj razini, a bez postojanja ministarstva, na koji način će se onda ići s primjenom, koja tijela će ga provoditi. Nema ni kadrova koji bi isti mogli provesti. Sve se to spušta onda na entiteska ministarstva, a ona ne mogu zadovoljiti sve, političke apetite kojih znamo ima, i koji su takvi kakvi jesu našoj zmlji, i stvarne potrebe sektora koje zbog njih onda padaju u drugi plan, što je apsurd. Ovo je ujedno i još jedan od zahtjeva EU i prosto je nemoguće da ovaj zakon počne funkcionirati u svom stvranom i pravno valjanom obliku”, mišljenja je Marić.

 

Akta.ba / Manager.ba

Povezani članci

1

2

Video
DAMIR UZUNOVIĆ, BUYBOOK
Mi smo išli naopačke
JASMIN BADŽAK, EUROSJAJ
Moj radni dan traje 24 sata, ali uživam u svom poslu!
DIREKTNA SURADNJA
ASA Bolnica i AKH iz Beča donose izvrsnost u zdravstvu