euro

Američki makroekonomist Joseph Stiglitz poručio je s Europskog foruma Alpbach kako Hrvatska ne bi trebala uvesti euro jer time gubi fleksibilnost u odgovoru na moguću gospodarsku krizu.

Stajalište dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju iz 2001. godine suprotno je onome guvernera Hrvatske središnje banke Borisa Vujčića, te hrvatske vlade, koji zagovaraju što brže uvođenje zajedničke europske valute. Treba li Hrvatska uvesti euro? ''Apsolutno ne!'', odgovorio je Stiglitz na pitanje Hine tijekom konferencije za medije.

Nebrojeno je mnogo hobija kojima se ljudi bave. Jedan od njih jeste skupljanje kovanica, obično starog novca.

Osobe koje ih skupljaju spremne su da daju i ozbiljne svote novca za određene kovanice ili novčanice.

Numizmatičari posebno cijene kovanicu od dva eura, a sada se opet podseća na to da je posebna.

Nije riječ o običnoj kovanici od dva eura.

Posljednja dva apoena novčanica iz serije Europa, od 100 i 200 eura puštena su u utorak u opticaj.

Karakteristike ovih novčanica su nova i poboljšana zaštitna obilježja, a krivotvorenje je dodatno otežano hologramom sa satelitima i unaprijeđenom smaragdnom brojkom, stoji u priopćenju Europske središnje banke.

Novčanice, koje sadržavaju nova i inovativna zaštitna obilježja, mogu se jednostavno provjeriti metodom “osjeti, pogledaj i nakreći”.

Europska centralna banka u Frankfurtu predstavila je novi izgled novčanica od 100 i 200 eura koje će biti u opticaju od 28. svibnja ove godine.

Riječ je o seriji novčanica koje se nazivaju Europa.

Na novčanicama dominira lik Europe, feničke princeze, po kojoj je Stari kontinent dobio ime.

Uz njezin lik jedan od sigurnosnih »zamki« na novčanicama nalazit će se i mali simbol eura (€) koji bi trebao smanjiti ili u potpunosti zaustaviti krivotvorenje jedinstvene europske valute.

Po rezultatima ankete, ukupno 53,4 posto anketiranih građana Hrvatske protivi se ulasku u eurozonu, odnosno uvođenju eura. 

Većina anketiranih, u ispitivanju koje je za Hrvatsku radioteleviziju sprovela agencija Promocija Plus, protivi se uvođenju zajedničke europske valute umjesto kune. 

Zajedničku europsku valutu vrlo rado bi prihvatilo njih 39,3 posto, dok je neodlučnih 7,3 posto. 

Njemački višak u budžetu u prošloj je godini smanjen, ali je i dalje uvjerljivo najveći u svijetu zahvaljujući snažnom izvozu, pokazali su podaci njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo).

Tekući račun čine robe i usluge, dohodak od investicija i naknade zaposlenima, te tekući transferi poput radničkih doznaka, transferi vladi i dr.

Euro, valuta monetarne unije koju je uveo jedan broj država članica Europske unije, a jedan dio ne.

S druge strane, euro kao valutu su prihvatile i države koje nisu članice EU. 

Sjećate li se valuta koje su uvođenjem eura otišle u prošlost?

Austrijski šiling

Novac postaje preokupacija najčešće kada nam nedostaje. Ipak, pritom ljudi baš ne razmišljaju o povijesti valuta i otkud potječu ideje za njihova imena.

 

Ujedinjeno Kraljevstvo: Sterlinška funta

Britanska funta je nastala prije tisuću godina za vrijeme Anglosaksonske Engleske. Stoga je najstarija svjetska valuta.

Ne zna se točno porijeklo naziva, no porijeklo riječi “sterlinška“ je vjerojatno iz staroengleske riječi “steorra“ što znači zvijezda.

Od ukupno 19 centralnih banaka u eurozoni njih 17 će od 27. siječnja prestati sa izdavanjem novčanice od 500 eura, priopćeno je iz Europske centralne banke (ECB).

U priopćenju se navodi da će Centralna banka Njemačke i Centralna banka Austrije nastaviti izdavati novčanice od 500 eura do 26. travnja. 

Iz ECB navode da su se njemačka i austrijska banka na takav korak odlučile "iz logističkih razloga" i sa ciljem da osiguraju neometanu tranziciju.

Planovi obustavljanja izdavanja ovih novčanica odobreni su u svibnju 2016. godine.

Kineski juan je, prema metodologiji izračunavanja vrijednosti valuta Deutsche Banka, trenutačno najprecjenjenija valuta na svijetu.

Njihova metoda kombinira utemeljenost vrijednosti na kapitalnim i trgovinskim tokovima (koji uključuju i paritet kupovne moći) što, smatraju, pruža potpuniju sliku nego vrednovanje prema svakome od tih pokazatelja posebno.

U DB-u uvjeravaju da njihova metodologija daje dobar uvid i u prognoze budućeg dugoročnog kretanja vrijednosti valuta, piše Večernji list.