euro

Euro je potrebno uvesti u digitalno doba te izgraditi Uniiju tržišta kapitala i snažniju bankovnu uniju, objavili su europski čelnici uoči 25. godišnjice europske valute.

Euro je stupio na snagu prije 25 godina, 1. siječnja 1999., a danas je valuta u dvadeset država s 350 milijuna stanovnika, od kojih je posljednja članica postala Hrvatska početkom 2023. godine.

Vlada Bugarske obznanila je odgodu ciljnog datuma za uvođenje eura za 2025. godinu. 

Sve do ovoga tjedna, kako je i najavljeno, očekivalo se kako bi Bugarska mogla uvesti euro početkom 2024. godine. Međutim, bugarska je vlada priopćila kako se nije učinilo mnogo toga na stvaranju zakonskih pretpostavki za promjenu valute.

Uvođenje eura u Hrvatskoj, moglo bi imati i neočekivanu posljedicu - drastičan porast broja pružatelja usluga koji će napokon primati i kartice umjesto isključivo gotovine.

Ministar privrede Tomislav Ćorić je istakao da uvođenje eura nije cilj sam po sebi već se radi o vrlo dobrom alatu za dugoročan ekonomski rast i razvoj.

Hrvatska može uvesti euro najranije 1. siječnja/januara 2023. godine, a najveće prednosti mogle bi da imaju kompanije orijentirane na izvoz u to područje.

To je rečeno na konferenciji “Jednostavno o euru” u organizaciji studentskog udruženja “Financijski klub” u Zagrebu.

Američki makroekonomist Joseph Stiglitz poručio je s Europskog foruma Alpbach kako Hrvatska ne bi trebala uvesti euro jer time gubi fleksibilnost u odgovoru na moguću gospodarsku krizu.

Stajalište dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju iz 2001. godine suprotno je onome guvernera Hrvatske središnje banke Borisa Vujčića, te hrvatske vlade, koji zagovaraju što brže uvođenje zajedničke europske valute. Treba li Hrvatska uvesti euro? ''Apsolutno ne!'', odgovorio je Stiglitz na pitanje Hine tijekom konferencije za medije.

Nebrojeno je mnogo hobija kojima se ljudi bave. Jedan od njih jeste skupljanje kovanica, obično starog novca.

Osobe koje ih skupljaju spremne su da daju i ozbiljne svote novca za određene kovanice ili novčanice.

Numizmatičari posebno cijene kovanicu od dva eura, a sada se opet podseća na to da je posebna.

Nije riječ o običnoj kovanici od dva eura.

Posljednja dva apoena novčanica iz serije Europa, od 100 i 200 eura puštena su u utorak u opticaj.

Karakteristike ovih novčanica su nova i poboljšana zaštitna obilježja, a krivotvorenje je dodatno otežano hologramom sa satelitima i unaprijeđenom smaragdnom brojkom, stoji u priopćenju Europske središnje banke.

Novčanice, koje sadržavaju nova i inovativna zaštitna obilježja, mogu se jednostavno provjeriti metodom “osjeti, pogledaj i nakreći”.

Europska centralna banka u Frankfurtu predstavila je novi izgled novčanica od 100 i 200 eura koje će biti u opticaju od 28. svibnja ove godine.

Riječ je o seriji novčanica koje se nazivaju Europa.

Na novčanicama dominira lik Europe, feničke princeze, po kojoj je Stari kontinent dobio ime.

Uz njezin lik jedan od sigurnosnih »zamki« na novčanicama nalazit će se i mali simbol eura (€) koji bi trebao smanjiti ili u potpunosti zaustaviti krivotvorenje jedinstvene europske valute.

Po rezultatima ankete, ukupno 53,4 posto anketiranih građana Hrvatske protivi se ulasku u eurozonu, odnosno uvođenju eura. 

Većina anketiranih, u ispitivanju koje je za Hrvatsku radioteleviziju sprovela agencija Promocija Plus, protivi se uvođenju zajedničke europske valute umjesto kune. 

Zajedničku europsku valutu vrlo rado bi prihvatilo njih 39,3 posto, dok je neodlučnih 7,3 posto.