ZANIMLJIVOSTI
VIDEO Nobelovac predlaže Hrvatskoj da ne uvodi euro
Manager.ba/bljesak.info Regija 31 kolovoza, 2020
Izvor fotografije:
bljesak.info

Američki makroekonomist Joseph Stiglitz poručio je s Europskog foruma Alpbach kako Hrvatska ne bi trebala uvesti euro jer time gubi fleksibilnost u odgovoru na moguću gospodarsku krizu.

 

Stajalište dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju iz 2001. godine suprotno je onome guvernera Hrvatske središnje banke Borisa Vujčića, te hrvatske vlade, koji zagovaraju što brže uvođenje zajedničke europske valute. Treba li Hrvatska uvesti euro? ''Apsolutno ne!'', odgovorio je Stiglitz na pitanje Hine tijekom konferencije za medije.

Euro oduzima instrumente

''Euro oduzima dva važna instrumenta neophodna u prilagođavanju gospodarstva na šokove. Oduzima (zemlji) mogućnost promjene tečaja te joj oduzima monetarnu politiku, a time i mijenjanje kamatnih stopa'', dodao je.

''Zbog razlike o utjecaju krize na pojedine zemlje, monetarna politika koja odgovara zemljama poput Njemačke ili Nizozemske ne odgovara nužno i onima poput Hrvatske ili Španjolske, pojasnio je Stiglitz. Zato morate imati fleksibilnost'', istaknuo je 77-godišnji Stiglitz koji je i ranije kritizirao monetarnu i fiskalnu politiku Hrvatske.

Hina navodi kako su Hrvatska i Bugarska 10. srpnja/jula ušle u europski tečajni mehanizam (ERM II), kojeg neki nazivaju čekaonicom za euro, što je ključan korak u procesu uvođenja eura.

Središnji paritet hrvatske kune utvrđen je na 7,53 kune za jedan euro.

Kriteriji

Naime, članica EU koja želi uvesti euro mora najmanje dvije godine provesti u mehanizmu ERM II prije nego što uvede zajedničku europsku valutu, što znači da Hrvatska može računati na ulazak u eurozonu najranije u siječnju 2023. godine.

Prije toga treba zadovoljiti kriterije nominalne konvergencije, to jest "mastriške kriterije", koji se odnose se na stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija - deficit proračuna i javni dug.

Stiglitz smatra da eventualno jeftinije zaduživanje ne bi trebao biti razlog za ulazak u eurozonu.

Prijetnja budućnosti ''Uz sve sadašnje dugove ne trebaju vam krediti, nego bespovratna sredstva (iz EU-a). 

Takvo primanje novca je naravno političke prirode, a sada nema te vrste socijalne kohezije premda ju trebate u Europi.

Europa je uvijek radila minimalno da se održi zajedno, a to radi i sada'', rekao je Stiglitz.

Euro je valuta u 19 od 27 država EU-a, a neke poput Švedske godinama ju odbijaju uvesti smatrajući da je nacionalna valuta neophodna za upravljanje ekonomskom politikom.

''Ja mislim da je dobro savjetovana svaka zemlja koja zadrži svoju fleksibilnost'', istaknuo je nobelovac koji u svojoj knjizi "Euro: kako zajednička valuta prijeti budućnosti Europe" tvrdi da se euro pokazuje manjkavim pogotovo u ekonomskoj krizi, jer ona ne pogađa jednako cijelu eurozonu, a vlasti gube samostalnost interveniranja. 

Tagovi:
Povezani članci

1

2