Različiti pojavni oblici i načini pogodovanja pojedinim interesnim skupinama, dovodeći druga društva u nejednakost, također, mogu biti oblik političke korupcije. Može li Zakon o financijskoj konsolidaciji gospodarskih društava u Federaciji BiH to ispraviti?
Piše Stojan Nikolić, Manager.ba
Porezna uprava Federacije BiH objavljuje popis dužnika čiji je dug za poreze, doprinose, takse i druge naknade na dan 31. prosinca 2024. godine veći od 50.000 KM. Mnogo ih je: 5.197. Šaroliko je i društvo: rudnici ugljena, javna komunalna poduzeća, neaktivna gospodarska društva, društva u stečaju, zdravstvene ustanove, humanitarne organizacije, dječji vrtići, medijske i športske organizacije, odvjetnici, mali i srednji poduzetnici, obrtnici...
Iz Hercegovine ni jedan
I Uprava za neizravno oporezivanje objavila je popis dužnika za PDV i akcize, carine i takse. Podaci nisu razlučeni na Federaciju BiH, Republiku Srpsku i Brčko distrikt. Za PDV i akcize, krajem prosinca 2023. godine, u Bosni i Hercegovini bilo je 1.586 dužnika s dugom od 353 milijuna KM. Do kraja rujna 2024. godine broj dužnika se smanjio na 1.484, a dug isti: 351 milijun. Među deset najvećih dužnika je osam iz Federacije. Sedam iz Kantona Sarajevo i jedan iz Gradačca. Iz Hercegovine ni jedan. Najmanje je carinskih dužnika, njih 67.
Ukupan dug za poreze, doprinose i takse je 2,75 milijarde KM. Od toga je glavnica 2,08 milijardi KM i kamata 620 milijuna KM. Ne smanjuje se. Raste. Za četiri godine, od 2020. godine, dug je povećan za 57 milijuna KM, ili 14 milijuna godišnje. Raste i broj neplatiša. Krajem 2020. bilo ih je 3.930, a krajem 2024. godine 5.197.
Podaci su skupni pa nije razvidno koliki je dug mirovinsko invalidskom osiguranju, koliki zdravstvenom, koliko za porez na dohodak, koliko za takse. Nije razvidno ni koliko je od toga naplativo, a koliko nije. Sudeći prema broju neaktivnih gospodarskih društava, društava u stečaju i ugašenih obiteljskih obrta, dio duga je nenaplativ. Jednako tako, nepoznat je dio zakonom dopuštenog duga i dio duga koji je kazneno djelo.
Ne duguje se porez poreznoj upravi nego svim građanima
Dužnici ne duguju porez poreznoj upravi, nego i svim građanima i poduzetnicima u Federaciji. 2,7 milijarde duga za socijalne doprinose je ogromna šteta za proračun Federacije. Oni čine 90% ukupnih izvora financiranja socijalnog sustava: mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i svih drugih oblika socijalne skrbi. Učinkovitost njihova naplate je od presudne važnosti za funkcioniranje socijalne sigurnosti svih građana. Financijski stručnjaci procjenjuju kako se prihoduje svega 65% ukupnih sredstava koja bi se inače trebala prihodovati prema zakonskim propisima. Neučinkovitom naplatom gubitnici su proračun Federacije, korisnici mirovina, zdravstvenih usluga i svih drugih oblika socijalne skrbi. Dobitnici su oni koji izbjegavaju ili odgađaju plaćanje poreza.
Uputno je tražiti odgovor zašto je naplata samo nešto malo veća od polovice mogućne. Je li razlog nepovjerenje u porezni sustav, jer je nepravedan, ili visoka porezna stopa, ili inflacija, ili siva ekonomija, slaba obavještenost o korištenju sredstava prikupljenih porezom ili nešto drugo, primjerice porezni (ne)moral.
Kolika je uloga vlasti u tome?
Svaka odgovorna vlast treba biti svjesna čimbenika koji uzrokuju otpor prema plaćanju poreza i po tomu poduzimati mjere za učinkovitiju naplatu. Vlast sama utvrđuje i provodi pravila ponašanja koja njeni građani trebaju poštovati. Utvrđuje porezni sustav, visinu i strukturu poreza. kao i oblike i visinu kazne za one koji njena pravila ne poštuju.
Činjenica je kako su najveći dužnici gospodarska društva s većinskim državnim kapitalom. Već desetljećima rudnici ugljena i željeznice Federacije dužnički su "lideri". Vlade Federacije su to pokušavale riješiti zakonima o financijskoj konsolidaciji. Ako prihvatimo mišljenje Transparency International-a kako je "upravljanje javnim resursima i fondovima na nepravedan način, usmjeravajući ih prema osobnim ili političkim interesima, umjesto prema potrebama društva", treba se zapitati jesu li ti zakoni oblik političke korupcije ili nisu.
Zakonom o financijskoj konsolidaciji rudnika ugljena i nemetala za razdoblje od 2009. do 2015. godine Vlada Federacije se obvezala osigurati u proračunu preko 200 milijuna KM za dospjele obveze rudnika do 31.12.2007. Od toga za mirovinsko osiguranje 106 milijuna KM, za zdravstveno osiguranje 62 milijuna KM i 32 milijuna KM za ostalo.
I zakonima o konsolidaciji oštećuje se proračun
Ako je Vlada iz prikupljenih sredstava od urednih platiša uzela 200 milijuna i u 7 godina uplatila u fondove mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, time proračun nije dobio ništa. Iz jedne ruke u drugu. Dapače, dvojba je: je li tako proračun uskraćen za moguću naplatu 200 milijuna KM i tako oštećen. Ako je svoje obveze Vlada izvršila iz nekih drugih sredstava izvan proračuna, osim nepovratnih, opet će to namiriti redovite platiše kroz proračun. Drugo je pitanje je li na taj način Vlada pogodovala rudnicima, a ne i drugima.
Provedba financijske konsolidacije rudnika ugljena nije uspjela. Početkom konsolidacije krajem 2007. godine dugovali su 216 milijuna, 2020. 457 milijuna, 2024. 596 milijuna. Dok su 2020. sudjelovali u ukupnom dugu sa 17,27%, u 2024. su povećali učešće na 22,05%. Samo je Rudnik Zenica za četiri godine smanjio dug 9,7 milijuna KM. Ako nastavi tim tempom trebat će mu 60 godina kako bi vratio sadašnji dug od 143 milijuna. Naplata je neizvjesna jer je pred zatvaranje.
Istim Zakonom Vlada je obvezala i Elektroprivredu HZHB na osiguranje sredstava za namirenje obveza rudnika ugljena iz dužničko povjeriteljskih odnosa (dobavljači, krediti), za modernizaciju i nabavu opreme koja s rudnicima ugljena nema nikakve poslovne veze.
Isti vrijedi i za Zakonu o financijskoj konsolidaciji Željeznica Federacije BiH. Ni ona nije uspjela.
Zakonom o preuzimanju financiranja neizmirenih doprinosa za MIO za zaposlene u Federaciji u razdoblju 1. travnja 1992. do 31. prosinca 2015. određen je rok vraćanja sredstava 10 godina, osim gospodarskih društava u čijem je osnovnom kapitalu državni kapital i čiji je vlasnik Federacija, županija, grad ili općina. Očigledno pogodovanje društvima s državnim kapitalom.
Različiti pojavni oblici i načini pogodovanja pojedinim interesnim skupinama, dovodeći druga društva u nejednakost mogu biti oblik političke korupcije. Može li Zakon o financijskoj konsolidaciji gospodarskih društava u Federaciji BiH to ispraviti.
Nažalost, kod nas svi zakoni vlade liječe posljedice, a ne uzroke.
Manager.ba
