Andrijana Vučić
urednik čet, 05/21/2020 - 20:34
PROČITAJTE VIŠE: Na koje načine možemo sudjelovati u EU projektima?
Nerijetko se nađemo u iskušenju da popunjavanju obrazaca koji se traže u projektnim prijavama pristupimo odmah nakon raspisivanja javnog poziva.
Ponekada čak i taj način može donijeti dobre rezultate.
Međutim, to su dobri rezultati samo do određene mjere, na kraju ipak možemo očekivati izazovno provođenje svih propisanih mjera i teškoće pri ispunjavanju predviđenih rokova.
Analiza nam pomaže u pripremi i pisanju EU projekta da bismo izbjegli ili predvidjeli potencijalne izazove.
Prvi korak u ovom postupku je prikupljanje podataka.
Prije samog početka prikupljanja podataka treba odrediti osnovne polazne točke koje će nam olakšati ovaj proces.
Izazovi s kojima se možemo susresti u ovom procesu su prisutni u svakom od navedenih koraka i na njih teško možemo utjecati.
Ponekad se radi o otežanom pristupu bazi podataka, slabom ažuriranju postojeće baze podataka ili čak nepostojanju podataka za određeni sektor.
Ovo su izazovi s kojima se susreću sve zemlje u većoj ili manjoj mjeri i nisu razlog za odustajanje od prijave, već naprotiv, ovo su razlozi zbog kojim trebamo biti još ustrajniji u našem radu.
Načini na koje možemo pristupiti prikupljanju podataka su različiti i ovisno našem stupnju angažiranosti trebamo ih prilagoditi sebi i napraviti najbolje što možemo.
Jedan od koraka koji svi možemo poduzeti je samostalno prikupljanje podataka kroz
Na ovaj način prikupljeni podaci pomažu nam da osvjestimo svoj položaj u zajednici i preispitamo ideje koje imamo.
Za razliku od nekih drugih situacija u kojima se nađemo, svaka projektna prijava mora se uklopiti u udređene granice.
Kada nas prikupljeni podaci 'upozoravaju' da nećemo moći ispuniti tražene zahjteve vrijeme je da preispitamo naše planove i nađemo drugi način koji će nam omogućiti da se uskladimo sa traženim, a ipak dođemo do željenog cilja.
U tom procesu pomaže nam iscrpna obrada prikupljenih podataka, jer cilj analize nije samo opis, već ocjena postojećeg stanja.
Kada prikupljene podatke stavimo u kontekst oni nam mogu reći jako puno i na osnovu njih možemo izvući zaključke zbog kojih smo i krenuli u ovaj proces.
Način na koji ćemo ih dalje obrađivati može biti 'SWOT' ili 'PESTLE' analiza koje koristimo kao najčešće alate u strateškom planiranju.
Pristup može biti i drugačiji, ali bitno je da odredimo koje su naše snage i potencijali za razvoj, te kako naše slabosti možemo pretvoriti u dobre prilike za rast.
Ako želite znati više o ovoj temi možete se priključiti radionici '7 koraka do EU projekta' i već idući ponedjeljak dobiti besplatni e-book pod nazivom 'Kako napraviti kvalitetnu analizu?'
Prijaviti se možete OVDJE.
Ako imate nekih pitanja o ovoj ili sličnim temama obratite mi se na [email protected] ili nam se pridružite u druženju i raspravi na instagram profilu @evaluatorbih.