minimalac

Tko zapravo stvara vrijednost? Stvara je čovjek kao radnik, poduzetnik, inovator, freelancer, digitalni nomad, onaj koji preuzima rizik i odgovornost - svojom sposobnošću i znanjem stvaranja vrijednosti. 

Ekonomisti i poslodavaci upozoravali su kako populistička odluka o povećanju minimalne plaće pod krinkom "borbe za prava radnika" bez istovremenog poreznog rasterećenja donosi veću inflaciju, otpuštanja, pad industrijske proizvodnje. Bili su u pravu. 

Stišava se polemika oko novogodišnjeg povećanja najniže plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine.  Problemi koji ostaju rješavat će se u nekim drugim vremenima kojih nema. 

Povijest „minimalne plaće“ začela se davne 1894. godine na Novom Zelandu. Želeći podići životni standard radnika i smanjiti siromaštvo, vlada Novog Zelanda odlučila je zakonom odrediti najmanju plaću. Vremenom se određivanje najmanje plaće proširilo svijetom. Prvo je taj primjer u Europi slijedila Velika Britanija 1908. godine, a potom država Massachusetts u SAD-u 1905. 

Radnici koji sačuvaju radno mjesto imat će veću plaću ali i plaćati više u fondove i proračun, kojim ne raspolažu. Poslodavci će plaćati više i radnicima i državi u fondove i proračun, kojim ne raspolažu. Onima na "državnim jaslama" će se povećati i plaća i, nadaju se, proračun kojim oni i raspolažu...

Vlada Federacije BiH, navodno radi boljeg položaja radnika, povećala je iznos minimalne plaće sa 619 na 1.000 KM bez nužnih poreznih reformi i tako, doslovce preko noći, ne samo dovela do ruba nego i gurnula gospodarstvo preko ruba!