Ekonomisti i poslodavaci upozoravali su kako populistička odluka o povećanju minimalne plaće pod krinkom "borbe za prava radnika" bez istovremenog poreznog rasterećenja donosi veću inflaciju, otpuštanja, pad industrijske proizvodnje. Bili su u pravu.
Službeni podaci državnih i entitetski institucija bacaju prvo svjetlo na posljedice nagle odluke Vlade FBiH o povećanju minimalne plaće i troškova rada za Novu godinu. Ekonomisti i poslodavaci upozoravali su kako populistička odluka o povećanju minimalne plaće pod krinkom "borbe za prava radnika" bez istovremenog poreznog rasterećenja donosi veću inflaciju, otpuštanja, pad industrijske proizvodnje. Bili su u pravu.
Prema podacima Porezne uprave FBiH, broj uposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine je za tri mjeseca manji za 8.649. U siječnju je smanjen za 4.589, u veljači za 1.733 i u ožujku za 2.327 uposlena. U prosincu 2024. godine bilo je 551.452 uposlenih, a na kraju ožujka broj je pao na 542.803.
Centralna banka BiH ranije je objavila kako je enorman rast minimalne plaće i nameta gospodarstvu rezultirao rastom inflacije. Inflacija u prosincu 2024. godine iznosila 2,2%, a u veljači ove godine, za samo dva mjeseca skočila na 3,5%. Centralna banka BiH predviđa inflaciju za ovu godinu od 4,2%.
Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ukupna industrijska proizvodnja u FBiH u veljači ove godine manja je za 6% u odnosu na prethodnu godinu.
Što je raslo?
Povećanjem minimalne plaće porasla je prosječna plaća, a s njom će rasti i plaće uposlenih u državnim institucijama.
Prema zakonu o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, osnovna plaća državnih službenika i namještenika utvrđuje pred početak godine množenjem osnovice za plaću i boda za obračun plaće s utvrđenim koeficijentom platnog razreda i tako utvrđeni iznos uvećava se za 0,5% za svaku godinu staža. Osnovna plaća ne može biti manja od 70% prosječne netoplaće isplaćene u Federaciji prema posljednjem objavljenom statističkom podatku.
Raste i punjenje proračuna. Porezna uprava Federacije BiH objavila je kako su porezni obveznici Federacije BiH u prva dva mjeseca 2025. godine uplatili 1.369.304.739 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isto razdoblje lani više za 127.102.474 KM, ili za 10,23%.
Iza brojki
Ono što se ne može iskazati brojkama je porast usiljene sotonizacije poduzetnika i privatnih poslodavaca kako bi se opravdala nepromišljena odluka u povećanju troškova rada preko noći.
Poduzetnici od dodane vrijednosti koju stvaraju pune proračun i zajedno sa svojim uposlenicima od njega nemaju skoro nikakve koristi niti odlučuju o njegovom trošenju. Državni službenici troše proračun koji su napunili poduzetnici i odlučuju o njegovom trošenju.
No, za Savez samostalnih sindikata pod vodstvom državnih službenika poslodavci su redom najveći neprijatelji radnika, robovlasnici koje nitko nije tjerao "biti poduzetnici".
Argumenti vlade nisu nimalo suptilniji. Spominju enroman profit, a kriju koliko je poslodavaca uopće ostvarilo dobit i koliku, ne spominju koliko se te dobiti odnosi na državne tvrtke, banke... Još manje spominju kolike su minimalne plaće u rijetkim tvrtkama koje, eto, ostvaruju enorman profit. Sigurno nisu minimalne.
Ne treba ni spominjati kako su troškove rada jednako povećali i tvrtkama i neprofitnim organizacijama.
Jedna odluka stotinu degeneka. Degeneka prema najosjetljivijima, malim i srednjim poduzetnicima i neprofitnim organizacijama koji posluju u državi s jednim od najvećih troškova rada u Europi kako bi nahranili nezasiti državni aparat. Jedan od najvećih u Europi.
B.Š. | Manager.ba
