Obradivo zemljište u Bosni i Hercegovini čeka bolje dane, a stručnjaci kažu kako je više od 60% obradivog zemljišta neiskorišteno. Istovremeno, poljoprivreda je na koljenima jer ne može konkurirati uvozničkom lobiju. 
 
Poljoprivrednici tvrde kako mogu proizvesti većinu toga i to može biti dovoljno za stanovnike u BiH, ali im se ne isplati jer ne mogu parirati uvoznicima s cijenama.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, za Faktor ističe kako se država opredijelila za uvoz.

- Kažem država, jer to su stvari koje reguliše Vijeće ministara BiH - kaže Bićo.

Tvrdi kako Bosna i Hercegovina može proizvesti sve što treba građanima u dovoljnim količinama, jer se i prije na ovom prostoru proizvodilo sasvim dovoljno.

- Zemlja stoji prazna, neobrađena zbog nebrige dražave. Nema zaštite domaće proizvodnje, otvoreno smo tržište, nema dovoljne podrške za poljoprivrednu proizvodnju jer nismo konkurentni, ni blizu zemljama u okruženju, a da ne govorimo o zemljama u svijetu - objašnjava Bićo.

Bićo kaže kako bi država trebala zaštititi tržište, zaštiti domaćeg poljoprivrednika uvođenjem prelevmana i carina na robu koje ima dovoljno. 

- Države koje uvoze robu nama sve subvencioniraju, pa čak i sve ono što uvoze - ističe Bićo.

Kaže kako u državi ima otprilike milijun hektara zemlje koja se prije rata obrađivala, a sad se ne obrađuje jer je dosta toga pretvoreno u građevinsko zemljište, a dobar dio je i pod minama.

Stojan Marinković, predsjednik poljoprivrednih proizvođača iz RS-a, za Faktor ističe kako godinama ponavljaju i ne mogu konkurirati uvoznicima, iako država posljednjih godina i pomaže poticajima. 

- Imamo mi poticaje, ulaže se posljednjih godina u poljoprivrednu proizvodnju, ali to nije dovoljno kako bi bili konkurentni uvoznicima. Naša država je siromašna. Imamo dosta obradive površine, dosta toga možemo proizvesti u dovoljnim količinama za stanovništvo BiH, ali ne sve, naravno - ističe Marinković.

Faktor | Manager.ba